Zvaničnici dvije kavkaske države su u martu objavili kako su se dogovorili o tekstu mirovnog sporazuma kojim bi se okončao gotovo 40-godišnji sukob oko azerbejdžanske regije Nagorno-Karabah, a koja je prije imala pretežno etničko armensko stanovništvo.
No, otkako je tekst još uvijek nepotpisanog sporazuma dogovoren 13. marta, vlasti s obje strane prijavile su kršenja primirja 26 puta. Višestruki incidenti prijavljivani su tokom nekoliko dana proteklog mjeseca. Reuters podsjeća kako su u pet mjeseci prije objave sporazuma prijavljena samo tri incidenta.
Većina optužbi došla je iz Azerbejdžana čiji je predsjednik Ilham Alijev nagovijestio obnovu vojne akcije ako Armenija ne potpiše mirovni sporazum.
U ponedjeljak je Armenija optužila Azerbejdžan za pucnjavu na pogranično naselje Khnatsakh kada je oštećen kulturni centar sela. Azerbejdžan je ove navoze nazvao “dezinformacijom”.
Obraćajući se armenskom Parlamentu u utorak, premijer Nikol Pašinjan rekao je da Azerbejdžan treba istražiti kršenja, bilo sa Armenijom ili uz međunarodno učešće.
Obje strane dosljedno poriču optužbe druge strane.
Na pitanje da komentira Pašinjanov govor, azerbejdžansko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je Reuters na izjavu iz marta u kojoj je navedeno da Armenija iskrivljuje činjenice na granici i provodi “masovna vojna okupljanja”.
Azerbejdžan je ponovo preuzeo Karabah 2023. godine, što je potaklo gotovo svih 100.000 Armenaca sa te teritorije na odlazak. Ubrzo nakon toga, obje strane su objavile kako su spremne formalno prekinuti sukob mirovnim sporazumom, ali pregovori su bili spori.
Baku je objavio kako neće potpisati nacrt dogovoren u martu dok Erevan ne promijeni svoj Ustav kako bi uklonila referencu na Karabah, što bi moglo potrajati do 2026. godine.
Azerbejdžan također zahtijeva da mu Armenija osigura koridor preko svoje teritorije koji bi povezivao Baku s njegovom eksklavom Nahčivan i saveznicom Turskom.
U nedavnim kršenjima primirja nije bilo žrtava, a na granici dugoj otprilike 1.000 kilometara nije bilo smrtnih slučajeva od februara 2024. godine kada su u jednom incidentu ubijena četiri armenska vojnika.
(Vijesti.ba)