Zatajenje srca najčešće se javlja kada srčani mišić više nije dovoljno snažan za normalno pumpanje krvi. Posljedice su hronični umor, oticanje ekstremiteta i teškoće s disanjem, često zbog nakupljanja tečnosti u plućima.
Mnogi pacijenti u ovakvim situacijama lakše dišu ako su lagano uzdignuti, zbog čega im je spavanje na više jastuka ugodnije.
“Neki ljudi sa zatajenjem srca osjećaju nakupljanje tečnosti u plućima, što otežava disanje u ležećem položaju”, objasnila je dr Godeset za The Sun.
“Ako prijetite da su vam potrebni dodatni jastuci ili se budite zbog nedostatka vazduha, posjetite doktora . Možda će vam preporučiti ispitivanje”, rekla je.
Zatajenje srca često se javlja nakon srčanog udara ili zbog dugotrajnog visokog krvnog pritiska i bolesti srca.
Samo polovina pacijenata s dijagnozom zatajenja srca živi duže od pet godina, a čak osam od deset pacijenata dijagnozu saznaje tek prilikom hitne hospitalizacije.
Iako se zatajenje srca ne može izliječiti, rana dijagnoza može smanjiti rizik od ozbiljne bolesti i smrtnog ishoda. Tretmani uključuju ljekove za poboljšanje funkcije srca i hiruške zahvate, poput ugradnje pejsmejkera za kontrolu srčanog ritma ili operacije koja poboljšava protok krvi.
Kako prepoznati rane simptome i zaštititi srce
Uz poteškoće s disanjem, simptomi zatajenja srca mogu uključivati dugotrajan kašalj, nadutost, ubrzan rad srca i gubitak apetita. Iako ove tegobe mogu da budu povezane i s manje ozbiljnim stanjima, dr Godeset savjetuje da se posjeta ljekaru ne odlaže.
Da bismo smanjili rizik od bolesti srca, stručnjaci preporučuju redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu ishranu i izbjegavanje pušenja.
Samo vježbanje može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 35 posto jer reguliše krvni pritisak, smanjuje nivo lošeg holesterola i pomaže da se održava stabilan nivo glukoze u krvi.
(Vijesti.ba)