Dr. Admir Greljo, profesor teorijske fizike i kosmologije na Univerzitetu u Bazelu, jedan je od rijetkih bosanskohercegovačkih naučnika koji su ostvarili značajnu karijeru na prestižnim međunarodnim institutima, uključujući i Evropsku organizaciju za nuklearna istraživanja (CERN).
Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.
Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike
Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”
Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.
„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.
Rad na razvoju nauke u BiH
Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).
„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.
Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.
„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.
Od izbjeglištva do velike podrške mentora
Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.
„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”
Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.
Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.
„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.
Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.
„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.
Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.
Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”
Odliv mozgova ili prilika?
Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.
„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”
Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.
(Vijesti.ba/VOA)