Direktor Discipline za zdravlje djeteta Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Edo Hasanbegović najavio je da bi na Pedijatrijskoj klinici moglo ponovo da se počne sa izvođenjem autologne transplantacije koštane srži kod djece, …
… zahvata u kojem se koriste matične stanice pacijenta. Imaju većinu preduvjeta za to, a za realizaciju im nedostaje medicinskog kadra srednje stručne spreme.
Prema riječima prof. dr. Hasanbegovića, brojne su prednosti ponovnog pokretanja takvog procesa jer jedna autologna transplantacija koštane srži košta pola miliona KM. Za početak bi, kako je kazao, uradili dvije ili tri autologne transplantacije.
– Za ponovno pokretanje autologne transplantacije kod djece nedostaje nam kadra srednje stručne spreme i nekoliko odlazaka na edukaciju u Klinički centar u Ljubljanu, sa kojima imamo suradnju od 2003. godine, a imamo odličnu suradnju i sa Turskom. Oni su naš uvod u EU. Bitno je da što prije pošaljemo pet medicinskih sestara na edukaciju. Imamo već sestre sa dosta iskustva u toj oblasti, ali su starije životne dobi. One bi pomagale tim mlađim sestrama, koje će proći edukaciju – kazao je Feni prof. dr. Hasanbegović.
Na Pedijatrijskoj klinici KCUS-a 2015. godine prvi put je urađena autologna transplantacija koštane srži, koja podrazumijeva zahvat u kojem su davatelj i primatelj ista osoba. Urađena je na dotad najmlađem i pacijentu najmanje tjelesne težine u regiji, a pacijentica je dobrog zdravstvenog stanja.
Ta autologna transplantacija koštane srži urađena je uz pomoć stručnjaka iz Ljubljane. Profesor dr. Edo Hasanbegović bio je u liječničkom timu, zajedno sa kolegama Pedijatrijske klinike KCUS-a. Taj tim je educiran u Kliničkom centru Ljubljana, a znanje i iskustva su primjenjena u tom zahvatu.
Suština autologne transplantacije je davanje visoke doze lijekova koje koštana srž ne može da izdrži. Nakon toga se daju natrag matične ćelije C34, da bi došlo do oporavka koštane srži, što istovremeno rezultira ubijenjem ćelija tumora.
Profesor dr. Hasanbegović podsjeća da je kompletan tim Pedijatrijske klinike KCUS ponosan na svoj rad, imaju odličnu suradnju sa velikim kliničkim centrima. Posebno ističe suradnju sa kolegama iz Banjaluke, a doprinijeli su i otvorenju Hematoonkološkog centra i Roditeljske kuće u Tuzli.
– Da nije otvoren taj odjel u Tuzli, mi sad ne bismo imali gdje da primamo nove slučaje oboljelih od malignih bolesti, a zaista ih je mnogo. Za posljednjih mjesec i pol primili smo novih sedam slučajeva leukemije kod djece. Na nivou Bosne i Hercegovine ima otprilike stotinu novih slučajeva djece oboljele od malignih bolesti godišnje, na području FBiH pedeset slučajeva. Liječenje traje dugo, dvije do pet godina i broj se onda povećava svake godine. Liječenje malignih bolesti (leukemije) traje dvije godine, ali da bi rekli da je bolest izliječena treba da prođe pet godina – naglašava prof. dr. Hasanbegović.
Roditeljske kuće u Sarajevu i Tuzli mnogo im pomažu u radu, a i nekoliko specijalizanata je zainteresirano za tu oblast i uključit će ih u projekte koje namjeravaju realizirati u periodu što slijedi.
– To je napredak jer prije se rijetko ko odlučivao za specijalizaciju iz hematologije – poručio je prof. dr. Edo Hasanbegović.
Kao važnu aktivnost Pedijatrijske klinike KCUS prof. dr. Hasanbegović izdvaja i projekt koji se odnosi na kasne posljedice hemoterapije odnosno praćenje kasnih posljedica liječenja kod djece i mladih nakon izlječenja od raka.
– Hemoterapija nije pametna, ubija maligne ćelija ali ubija i zdrave ćelije. Mi smo tu da pomognemo i smanjimo negativne efekte. Na prijedlog Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka i Roditeljske kuće, Evropske unije i Kliničkog centra Ljubljana izrađen je plan i mi već možemo početi sa realizacijom. Tim projektom obuhvatili bismo djecu, koja su se kod nas liječila posljednjih 15 godina iz cijele BiH, pratili posljedice koje imaju, a sve u namjeri da negativne posljedice smanjimo na minimum – precizirao je.
Projekt uspostavljanja folow up (praćenje pacijenata) sistema praćenja kasnih posljedica liječenja kod djece i mladih započeo je krajem 2023. godine, a u 2025. intenziviraju rad ka implementaciji u Kantonu Sarajevo. Žele skrenuti pažnju na zdravstvene poteškoće s kojima se suočavaju naročito mladi izliječeni od raka, u periodu nakon završenog liječenja.
Ukazuju i na važnost sistemskog cjeloživotnog praćenja njihovog zdravlja u cilju prevencije nastanka novih bolesti, ali i pravovremeno prepoznavanje simptoma nastanka novih oboljenja.
Klinički centar Ljubljana i dr. Lorna Zadravec Zaletel vode takav sistem 30 godina, a zaduženi su za mentorstvo i superviziju tog projekta u BiH.
Podršku tom projektu pružili su i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Klinički centar u Sarajevu partner je u tom projektu čijom realizacijom će postati prva ustanova u BiH i jedna od rijetkih u regionu koja će imati sistem te vrste. Lions Foundation International,
Kompanija Bosnalijek i ostale kompanije osigurali su novac za implementaciju tog projekta. Za 2025. akcent im je na dvije glavne aktivnosti. Prva je formiranje tima za obradu podataka, a druga je kreiranje informacionog sistema.
(Vijesti.ba / FENA)