Evropska komisija je prošlog mjeseca preporučila da počnu formalni pregovori o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom. Šefova vlada EU 27 trebalo bi da raspravljaju o prijedlogu na samitu u Briselu ove sedmice, iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom.
Također, komisija je u novembru podržala pregovore o prijemu sa Bosnom i Hercegovinom, kada Sarajevo bude spremno, i preporučila da Gruzija dobije status zemlje kandidata, navodi Guardian.
Anketa šest zemalja članica EU za Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i sigurnosnu zabrinutost.
Međutim, bilo je široko rasprostranjeno protivljenje eventualnom pristupanju Turske, posebno, kao i izrazito hladan odgovor na izglede da se Albanija, Bosna, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže EU.
-Geopolitička retorika iz Brisela prikriva duboku zabrinutost zemalja članica o potencijalnim posljedicama proširenja i široko rasprostranjeni skepticizam u pogledu sposobnosti EU da apsorbira nove članice, rekao je Piotr Buras, viši saradnik za politiku ECFR-a.
Evropljani su se hladni pokazali kada su u pitanu članstvo Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, sa manje od 30% podrške zajedničkom pridruživanju osam zemalja.
Podrška pristupanju bila je najblaža za Kosovo, 20% je reklo da bi trebalo da se pridruži, a 37% da ne bi trebalo, Albanija (24% za, 35% protiv), Srbija (25% za, 35% protiv) i Gruzija ( 25% za, 31% protiv).
Mišljenja su ravnomjernije podijeljena na Sjevernu Makedoniju (26% za, 27% protiv) i Bosnu i Hercegovinu (28% za, 29% protiv), dok je podršku bilo za Moldaviju (30% za, 28% protiv) i Crnu Goru (30). % u odnosu na 25%) ulazak u EU.
ECFR je identifikovao jasnu podelu između “starih” i “novih” država članica EU na širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53%), Njemačkoj (50%) i Francuskoj (44%) najvjerovatnije smatraju da EU ne bi trebala primati nove članice.
Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51%), a u Poljskoj veći broj (48%), vjeruje da EU treba tražiti širenje. Danska je bila nešto više od “starih” država članica, sa samo 37% protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.
Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, pri čemu se 51% anketiranih u šest zemalja protivi toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podržava bilo kakav napredak ka članstvu Turske.
Anketa je pokazala najveću podršku za ulazak Ukrajine u Danskoj (50%) i Poljskoj (47%), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumuniji (32% za, 29% protiv), Njemačkoj (37% za, 39% protiv) i Francuskoj (29% za, 35% protiv). A dok je u Austriji bilo protiv 52%.
Međutim, 45% ispitanika je zabrinuto da bi pridruživanje Ukrajine negativno uticalo na sigurnost EU, dok je 25% smatralo da će je poboljšati, dok 39% vjeruje da će ulazak Kijeva negativno utjecati na sigurnost njihove zemlje.
Mnogi Evropljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43% ispitanika u Poljskoj i 37% u Rumuniji vidjelo pozitivan utjecaj na ekonomiju EU, 54% u Danskoj i 46% u Austriji predvidjelo je trošak.
Postojala je i bojazan od uticaja proširenja na političku moć EU u svijetu. Poljska i Danska su bile najoptimističnije u vezi s tim, sa 43% i 35% građana koji vjeruju da će pridruživanje Ukrajine imati pozitivan utjecaj.
U Austriji (42%) i Njemačkoj (32%), međutim, najzastupljenije je mišljenje da bi članstvo Ukrajine umanjilo političku moć EU u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumuniji bili ravnomjernije podijeljeni.
(Vijesti.ba)