„Ako tjerate svoje saveznike na tako drzak način, onda ćete ostati ‘Amerika sama’“, rekao je ministar odbrane Theo Francken u intervjuu za Politico.
Sjedinjene Države su prošle sedmice iznenadile evropske zvaničnike kada su započele pregovore s Moskvom o ratu u Ukrajini, ignorišući evropske lidere.
„Imamo predsjednika SAD-a koji vrlo glasno govori i nosi veliki štap“, rekao je Francken, u kontrastu s politikom velikog štapa bivšeg predsjednika Theodorea Roosevelta.
Međutim, rekao je, NATO „je najjači vojni savez u historiji čovječanstva. Čak i uz politiku ‘Amerika na prvom mjestu’, i dalje imate svaki interes da savez ostane netaknut“.
Govoreći o reakcijama na manevarisanje administracije SAD-a, Francken je rekao da Evropa nema liderstvo da odgovori: „Trenutno postoji vakuum moći. Postoji problem s liderstvom, stvarno veliki problem.“
„I mi ponekad govorimo vrlo glasno, ali nemamo štap“, rekao je ministar.
Njegova stranka N-VA, koja sada vodi belgijsku vladu, ideološki je usklađena s italijanskom Giorgiom Meloni, poljskim Donaldom Tuskom i čovjekom za kojeg se očekuje da postane kancelar u Njemačkoj, konzervativnim liderom Friedrichom Merzom, rekao je Francken.
Rekao je da bi ova „mala grupa“ centar-desnih do krajnje desnih snaga, koja bi mogla uključivati i Nizozemsku, mogla preuzeti liderstvo u ključnim pitanjima poput odbrane, migracija i drugih.
Francken, koji ima 47 godina, ključna je figura u flamanskoj nacionalističkoj stranci N-VA. On je tvrdi protivnik migracija i bio je centralna figura u raspadu belgijske vlade 2018. godine zbog neslaganja o ovom pitanju.
Suočen s pritiscima da poveća izdatke za odbranu i poveća proizvodnju oružja, fragmentirana evropska odbrambena industrija treba se konsolidovati kako bi konkurisala, rekao je Francken.
„Pobjeđuju nas jer nismo dovoljno efikasni… Također se stalno takmičimo jedni protiv drugih“, rekao je, tvrdeći da su nacionalne odbrambene firme dobijale povlastice od svojih vlada, ali nisu uspjele da se udruže i ubrzaju inovacije u sektoru.
„Lično mislim da treba da pređemo u situaciju u kojoj imate dvije, tri ili četiri evropske [velike] kompanije“ koje mogu proizvoditi i razvijati vojnu opremu mnogo efikasnije, rekao je. „Nekoliko velikih igrača koji sada postoje treba da se spoje.“
Belgija je već posmatrač u evropskom projektu za budući zračni borbeni sistem koji razvija borbeni avion šeste generacije, rekao je Francken, i uskoro će predložiti da postane posmatrač u programu Main Ground Combat System, franco-njemačkom programu za razvoj glavnog borbenog tenka.
Belgija, koja je domaćin NATO-a, godinama nije ispunjavala cilj odbrane saveza od 2% BDP-a. U 2024. godini, iznos za odbranu je bio samo 1,3%. Nova vlada postavila je cilj da dostigne 2% – ali tek za četiri godine, jer zemlja sprovodi duboku reformu kako bi popravila svoj budžetski deficit.
Francken je rekao da njegova vlada pregovara s Evropskom komisijom kako bi omogućila fleksibilnost u izdacima za odbranu, uključujući mogućnost da dostigne NATO-ov prag van EU pravila koja ograničavaju deficite na 3% BDP-a.
Najnovije sugestije predsjednice Komisije Ursule von der Leyen bile su „obećavajuće“, rekao je.
Nova belgijska vlada jedna je od rijetkih koja je rekla da bi mogla doprineti mirovnim snagama u Ukrajini. Ali Francken je naglasio da bi to bilo samo pod određenim uvjetima.
„Ako postoji mirovni sporazum, a dio tog sporazuma je međunarodna mirovna snaga… s jasnim pravilima angažovanja, jasnom zračnom podrškom, jasnim sigurnosnim garancijama, tada se čini logičnim da, ako budemo pozvani da doprinosimo održavanju mira u međunarodnoj koaliciji, doprinosimo“, rekao je.
Potvrdio je da je američki ministar odbrane Pete Hegseth na svom posjetu Briselu prošle sedmice pojasnio da SAD neće slati vojnike u Ukrajinu.
Međutim, Francken je rekao da SAD „nije razgovarao o zračnoj podršci, nije podržao komandnu i kontrolnu strukturu, nije razgovarao o zračnom punjenju“. Te stvari nisu isključene, tvrdio je.
(Vijesti.ba)