On će detaljno objasniti kako bi evropske snage mogle nadzirati bilo koji mirovni dogovor posredovan od strane američkog predsjednika kada se njih dvojica sastanu u Washingtonu sljedeće sedmice.
Međutim, on će pozvati Trumpa da američki borbeni avioni i rakete budu spremni u istočnoj Evropi da odgovore smrtonosnom silom ako Rusija prekrši uvjete bilo kakvog primirja, prema zapadnim zvaničnicima upućenim u planove, piše The Telegraph.
Anglo-francuska strategija za “snage za osiguranje” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice, dok su se oni trudili da odgovore na otvaranje mirovnih pregovora između Trumpa i Vladimira Putina.
Plan je sastavljen zbog straha da bi američki predsjednik mogao odmah nakon postizanja bilo kakvog dogovora da se povuče iz Ukrajine i svih mirovnih napora.
Pete Hegseth, američki ministar odbrane, rekao je da bi isključiva odgovornost za bilo kakve operacije održavanja mira u Ukrajini pala na Evropu i Kanadu.
Emmanuel Macron je ugostio evropske lidere, uključujući Sir Keira Stamera, u Elizejskoj palači na hitnim razgovorima o Ukrajini.
Premijer je obećao da će djelovati kao “most” između Washingtona i Evrope, jer se čini da su kontinent i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih napora.
On će argumentirati da je u američkom interesu da ostane uključena u sprečavanje ponovnih ruskih invazija nakon što sukobi prestanu.
Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bit će raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i druge kritične infrastrukturne objekte, poput nuklearnih elektrana, daleko od trenutnih linija fronta.
Umjesto raspoređivanja mnogo većih snaga u ratom pogođenu zemlju, misija će se osloniti na “tehničko praćenje”, uključujući obavještajne, nadzorne i izviđačke avione, dronove i satelite, kako bi se pružila “potpuna slika onoga što se događa”, rekao je zapadni zvaničnik.
Operacija će biti podržana dovoljno vatrenom moći da se “prate i obaraju napadi”, dodao je izvor, kako bi se ponovo otvorio ukrajinski zračni prostor i omogućili komercijalni letovi.
Pomorski patrolni brodovi također će biti poslani u Crno more kako bi pratili ruske prijetnje komercijalnim pomorskim rutama.
Plan koji su izložili zapadni zvaničnici daleko je od misije održavanja mira sa 200.000 vojnika, koju je tražio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, kao moguću cijenu za potpisivanje mirovnog ugovora.
Međutim, uz protivljenje Nemačke, Španije i Italije prema slanju trupa, evropske opcije za osiguranje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.
Napustivši razgovore u Parizu, Keir je rekao da bi takva operacija zahtijevala “američku zaštitu” kako bi se obeshrabrila Rusija od ponovnog napada.
Emmanuel Macron je dočekao Stamera prije razgovora u Parizu kako bi se bavili američkom promjenom politike prema Ukrajini.
“Svaka zaštita bila bi da imamo povjerenja da bilo koje snage koje se rasporede neće biti izazvane od strane Rusije”, rekao je zapadni zvaničnik.
Zaštita može uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne da odgovore na bilo koju buduću rusku agresiju.
Mnogo veća multinacionalna kopnena vojska također bi mogla biti stacionirana na istočnim granicama NATO-a da uđe ako bude potrebno kako bi zaštitila evropske trupe unutar Ukrajine.
“Razlog zašto ovo nije misija za održavanje mira, sprovođenje mira ili odvraćanje je pretpostavka da su zaštita, primirje i pregovori pružili osnovu za nešto što može biti lakše u svojoj strukturi”, rekao je zvaničnik.
Strategija također zadovoljava dugoročnu politiku da NATO ne šalje trupe u direktnu konfrontaciju sa ruskim snagama u podršci Ukrajini.
Očekuje se da će Trump pristati na zaštitu, jer to znači da neće biti američkih trupa raspoređenih u Ukrajinu nakon rata.
Evropski zvaničnik rekao je za The Telegraph da će NATO također morati otvoriti razgovore o članu 5. njegove kolektivne odbrambene klauzule, koja navodi da je napad na jednog člana napad na sve.
Iako se ne očekuje da će ova klauzula obuhvatiti evropske trupe stacionirane u Ukrajini, neke zemlje će insistirati na tome da zaštita ostane ako Moskva odluči napasti njihov teritorij zbog raspoređivanja trupa.
U srijedu je Zelenski ušao u verbalni sukob sa Trumpom nakon što je američki predsjednik optužio Ukrajinu za rusku invaziju i rekao da bi zemlja trebala održati izbore jer je Zelenski veoma nepopularan.
“Nažalost, predsjedniče Trump, uz veliko poštovanje prema njemu kao lideru nacije koju veoma poštujemo… živi u ovoj balonu dezinformacija”, odgovorio je ukrajinski lider.
Trump je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i rekao da “treba da se požuri, jer inače neće imati zemlju”.
(Vijesti.ba)