Veliki porast antisemitizma, ekstremizma i mržnje bude strahove da se historija ne ponovi i zabrinjavaju preživjele iz Auschwitza koji su se okupili na 80. godišnjici oslobođenja logora, podijelivši svoja zastrašujuća sjećanja iz “tvornice ubijanja, pune krikova, plača, smrada i golih tijela”.
Pozornica na komemoraciji koja trajala dva i po sata, mnogo duže od predviđenog, postavljena je u šatoru podignutom iznad ulaza u bivši logor Auschwitz II-Birkenau. Ondje je bio i teretni vagon, danas simbol deportacija, a tada prevozno sredstvo kojim su ljudi poput stoke prevoženi u Auschwitz, prenosi Hina.
Pošto je političarima rečeneo da danas šute, na pozornicu su se popeli samo preživjeli, njih četvero.
Autorica i znanstvenica Tova Friedman (86) koja knjigom “Kći Auschwitza” opisuje vlastite traume, transportovana je u logor sa samo pet godina.
“Danas imamo obvezu ne samo sjećati se nego i upozoriti i poučavati da mržnja stvara samo više mržnje, ubijanje više ubijanja. Ekstremizam i antisemitizam koji se šire među nacijama je šokantan”, upozorila je.
“Tu sam da potvrdim i obećam da nećemo dopustiti da se historija ponovi”, naglasila je.
Podijelila je neka svoja sjećanja na neljudske patnje iz logora gdje je deportovana kao djevojčica.
“Otac je bio poslan u Dachau, a majka i ja u Auschwitz. Gladna, žedna i užasnuta držala sam majku za ruku”, ispričala je, sjećajući se krikova, plača, neba zatrtog dimom, užasnog smrada i golih žena, što je, kako je rekla, sve prati do današnjeg dana.
“Mislila sam da ćemo svi umrijeti, da je normalno da židovska djeca umru”, rekla je.
“Postoji samo jedna rasa – ljudska”
Novinar i historičar Marian Turski (98), danas čelnik Međunarodnog vijeća za Auschwitz, poslan je u taj logor 1944.
“Danas svjedočimo velikom porastu antisemitizma i to onakvog kakav je doveo do holokausta”, rekao je.
Sjećanje na zločine počinjene u ime nacističkih ideja o rasnoj superiornosti postalo je akutno političko pitanje posljednjih godina s usponom stranaka krajnje desnice širom Europe. Na mjestu najvećeg masovnog ubistva u ljudskoj historiji, Turski je upozorio: “Govor mržnje često završi krvoprolićem”.
Ljekar Leon Weintraub (99) živio je u getu u Lodzu kada je odvojen od porodice i poslan u Auschwitz 1944. “Postoji samo jedna vrsta ljudi: homo sapiens pa je teorija rasa kao fundamentalni princip nacističke teorije pogrešna”, rekao je.
“Boli me kad vidim uniforme slične nacističkima i njihove slogane, boli me da se to događa bez ikakvih posljedica, da se propagira ideologija koja je pobila milione”, kazao je.
“Ovo bi se moglo dogoditi ponovo”
Boli ga, rekao je, “ideologija i stavovi koji promovišu neprijateljstva, koji definišu antisemitizam i homofobiju kao vrijednosti”. “Pozivam sve da se suprotstave takvim stavovima koji su doveli do genocida koji danas komemoriramo”, rekao je uputivši poseban poziv mladima: “Budite osjetljivi na sve izraze netolerancije prema različitima – bilo da se radi o boji kože, vjeri ili drugačijoj seksualnoj orijentaciji”.
Umirovljena farmaceutkinja Janina Iwanska poslana je u Auschwitz u transportu 1944. nakon što je morala napustiti svoj dom tokom Varšavskog ustanka protiv nacista. “Tu gdje se nalazimo izgrađen je Birkenau … Tu je počeo stroj za ubijanje. Tu je tvornica ubijanja počela svoje operacije”, sjeća se ona.
Kada je Auschwitz oslobođen, “svijet je vjerovao da se to više ne može dogoditi. A opet, bilo je ljudi koji su predvidjeli da je nemoguće da se te stvari ponovno ne dogode”, kazala je. “Ako su ljudi tada bili tako nehumani, to bi se moglo dogoditi ponovno”.
Važnost sjećanja
Osamdeseta godišnjica oslobođenja Auschwitza, koncentracijskog logora i logora smrti koji su na teritoriju okupirane Poljske podigli nacisti, obilježena je uz prisustvo pedesetak preživjelih i više od 50 državnih delegacija iz čitavog svijeta.
Šefovi država i vlada, kraljevi i predstavnici međunarodnih organizacija slušali su one koji su bili žrtve jednog od najvećih zločina u historiji čovječanstva i koji su danas savjest svijeta.
Direktor muzeja i memorijala Auschwitz Piotr Cywinski govorio je o važnosti sjećanja. “Sjećanje je svijest o činjenicama, tačno ono što danas očajnički trebamo… Sjećanje je ključ za razumijevanje današnjeg svijeta i za osmišljavanje sutrašnjeg”, kazao je. “Ako vam zaista nedostaje sjećanje, budite sigurni: vaši će ga neprijatelji stvoriti za vas”, poručio je.
Dana 27. januara 1945. vojnici Crvene armije oslobodili su Auschwitz i tamo pronašli oko 7.000 preživjelih, a UN je taj datum odlučio proglasiti Međunarodnim danom sjećanja na holokaust.
Više od 1.1 milion ljudi, od kojih milion Židova, umrlo je u plinskim komorama ili od gladi, hladnoće i bolesti u Auschwitzu. Uz Židove pogubljeni su Poljaci, Romi, ruski zarobljenici i mnogi drugi, kao i svi oni koji su vrijeđali nacističke ideje o rasnoj superiornosti.
Između 1941. i 1945. nacistička Njemačka i njeni saradnici sistemski su ubili oko šest miliona Židova širom Evrope.
(Vijesti.ba)