Visoke cijene nafte, glavnog ruskog izvoznog proizvoda, ojačale su Putinov položaj dok je zemlja izašla iz haotičnih 1990-ih, podižući prihode i kupovnu moć za milione svojih građana, piše Reuters u svojoj analizi.
Ali finansijska kriza iz 2008. godine, praćena uzastopnim napadima zapadnih sankcija nakon moskovske aneksije Krima 2014. godine, pa sve do ograničenja nakon njene potpune invazije na Ukrajinu, promijenila je računicu Kremlja.
Ruske vlasti su se borile protiv deprecijacije rublje i često visoke inflacije u posljednjih nekoliko godina, jer je ekonomija prešla iz dosljednog rasta u eru stagnacije.
Podstaknuta visokim cijenama roba u prvim godinama Putinovog predsjedništva, rublja se uglavnom stabilno trgovala, ali nakon uvođenja sankcija zbog ruske aneksije Krima, koju Ukrajina traži da joj vrati, valuta je depresirala i postala nestabilnija.
Dostigao je rekordno nizak nivo u sedmicama nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022., nakon koje su vlasti uvele valutnu kontrolu kako bi zaustavile odliv kapitala.
Rusi su se navikli na fluktuacije rublje i na opći trend slabljenja posebno u posljednjoj deceniji.
Realni prihodi su također konstantno rasli u prvih nekoliko godina, ali rast plata sve više stagnira od početka ere sankcija. Inflacija i kamatne stope su često bile povišene, pri čemu je ruska centralna banka koristila monetarnu politiku kako bi pokušala zaustaviti rast cijena.
U posljednjoj deceniji, prioriteti ruske budžetske potrošnje također su se promijenili, sa sve većim fokusom na potrošnju za odbranu koja će kulminirati tako što će skoro trećina svih budžetskih rashoda biti namijenjena vojsci 2024.
Potrošnja na druge oblasti, kao što su zdravstvo i obrazovanje, jedva da se realno povećala za više od jedne decenije.
(Vijesti.ba)