– Naposljetku, najveći izazov ustavne reforme jeste njegovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama shodno presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovdje posebno ističemo predmet ‘Kovačević vs. Bosna i Hercegovina’, u kome je sama apelacija sveobuhvatno detektirala diskriminatorne odredbe našeg Ustava. Zato nimalo ne čudi stav Suda u prvostepenom postupku, za koji se nadamo da neće biti osporen jer bi to značilo odricanje od principa na kojima počiva Vijeće Evrope – kazao je Bakšić kao uvodničar o temi “Neke moguće promjene Ustava BiH“.
On dodaje da se trenutno ustavno uređenje Bosne i Hercegovine temelji na Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma čije je osnovno postignuće uspostava mira nakon oružanog sukoba u našoj zemlji. No s druge strane, primjena tokom protekle tri decenije jasno pokazuje da su ugovoreni ustavni aranžmani prepreka izgradnji Bosne i Hercegovine kao demokratske države sukladno savremenim standardima.
Nužna ustavna reforma bi, po Bakšićevim riječima, trebalo prvenstveno da uvaži dostignuća faktičkog ustavnog razvitka uključujući u ustavni tekst institucije i nadležnosti koje je država zadobila tokom primjene dejtonskog ustava.
Na drugoj strani, neke odredbe su po svojoj prirodi temporalnog karaktera, pa je istekom predviđenog vremena njihovo važenje automatski prestalo, dok su neke dosadašnjom transformacijom izgubile prvobitni smisao, što sve predstavlja svojevrsno “mrtvo tkivo”, zaključio je ovaj uvodničar na redovnoj nedjeljnoj sesiji “Kruga 99“.
(Vijesti.ba/FENA)