Ako su organi previše obloženi ovom masnoćom, u većem smo riziku od razvoja dijabetesa, bolest…
Samo da mi je još izgubiti ovo trbušno salo, rečenica je koju je većina nas barem jednom u životu izgovorila. No, osim toliko željenog utegnutog izgleda puno je važnija zdravstvena komponenta. Naime, taj višak masnoće koji kako starimo biva još upornijim, pogotovo kod žena, nije samo ‘kozmetički‘ problem, već predstavlja ozbiljnu ugrozu za zdravlje.
Subkutano masno tkivo
Ovo tkivo koje nazivamo i potkožnim, kako samo ime sugeriše, čini oko 90 posto ukupne tjelesne masti. Nalazi se neposredno ispod površine kože, a u narodu ga često zovemo i jastučićima ili pak šlaufovima oko trbuha. Ipak, koliko god nam bilo estetski neprivlačno, ova vrsta masnog tkiva manje je opasna za zdravlje. Štoviše, subkutano masno tkivo može imati važnu ulogu u dobrom zdravlju. Prema, endokrinologinji Judy Korner potkožno masno tkivo služi kao zaštitni sloj – štiti kosti i unutrašnje organe, a proizvodi čak i neke korisne proteine. Ipak, ističe profesorica i nutricionistica, Linda V Van Horn, prekomjerna masnoća s indeksom iznad 30 predstavlja stanje pretilosti i štetno je za naše zdravlje.
Visceralna masnoća
Preostalih 10 posto ukupne tjelesne masti čini visceralna masnoća. Za razliku od potkožne koju vidimo, visceralnu masnoću ne vidimo niti je osjećamo jer se nalazi dublje u tijelu, oko unutrašnjih organa poput jetre i crijeva. Ako su naši organi previše obloženi ovom masnoćom, u većem smo riziku od razvoja dijabetesa, bolesti srca, moždanog udara, bolesti jetre i određenih vrsta raka. To su, među ostalim potvrdile brojne studije, među kojima i ova objavljena u European Journal of Preventive Cardiology. Naime, utvrdila je snažnu povezanost između nastanka koronarnih bolesti srca s povećanim obimom struka. Razvoj bolesti srca dvostruko je veći kod žena s većim obimom struka, a svakih dodatnih pet cm u struku povećava taj rizik za 10 posto, piše Živim.hr.
Osim toga, nutricionistica Van Horn kaže da se visceralna masnoća također sastoji od biološki aktivnih stanica i citokina (proteina), koji mogu pridonijeti upali i drugim štetnim učincima na zdravlje. Velika studija provedena na 350.000 ispitanika potvrdila je da široki struk dvostruko povećava rizik od preuranjene smrti.
Tijelo oblika jabuke
Dok ćemo subkutano masno tkivo ili popularne šlaufove primijetiti bez problema, detektiranje visceralne masnoće moglo bi biti izazovnije, no određeni oblici tijela ipak ponešto odaju. Ono poput oblika jabuke u kojem je centralni dio tijela (područje trbuha) dominantniji u odnosu na druge dijelove tijela (bedra, bokovi, noge), prema endokrinologinji Korner, znak je da osoba ima višak visceralne masnoće.
Još jedan način s kojim možete posumnjati na višak nezdrave masnoće je mjerenje obima struka. Kod žena obim iznad 90 cm, a kod muškaraca 100 cm, može poslužiti kao dobar signal za daljnje akcija. Međutim, valja imati na umu da spomenute brojke nisu tačna procjena za svakoga te da biste trebali uzeti u obzir i druge pokazatelje, poput krvnog tlaka, koji se može povećati čak i s malim povećanjem masnoće na trbuhu.
Promjene načina života
Poznato je da se pločice na trbuhu ne rade samo u teretani već i u kuhinji prema tome, uz ciljane vježbe za trbušne mišiće uključite i druge navike.
Evo ih nekoliko:
- Ograničite unos šećera i hrane bogate zasićenim masnoćama poput pržene hrane, prerađenog mesa i pekarskih proizvoda. Pogotovo pokušajte izbaciti slatka pića kao što su gazirana pića koja predstavljaju ozbiljan rizik od bujanja visceralne masnoće.
- Budite fizički aktivni – kombinirajte aerobne vježbe s vježbama snage. To mogu biti vježbe brzog hodanja, trčanja ili vožnje bicikla, kao i vježbe otpora s utezima ili izvođenje sklekova.
- Rutina sna – istraživanja Mayo klinike pokazuju da nedovoljno sna može doprinijeti povećanju visceralne masnoće, zato nastojte spavati najmanje 7 sati svake noći.
(Vijesti.ba)