Predsjednik je izjavio da njegova posjeta stanici Amundsen-Scott na Južnom polu potvrđuje čileansku tvrdnju o suverenitetu nad dijelom Antarktika.
“Ovo je za nas prekretnica”, rekao je Boric u snimcima prikazanim na čileanskoj televiziji, dodajući: “Ovo je prvi put da je čileanski predsjednik došao na Južni pol i govorio o čileanskoj misiji na Antarktiku.”
Boric je putovao s grupom naučnika i nekoliko članova kabineta, uključujući ministre za oružane snage i okoliš, saopćeno je iz njegovog ureda.
Predsjednik je istakao da njegova posjeta naglašava čileansku odlučnost da igra ključnu ulogu u naučnim projektima na tom području, posebno onima koji se tiču klimatskih promjena.
U izjavi vlade navedeno je da su istraživački centri, univerziteti, diplomate i oružane snage udružili snage kako bi osigurali da Čile postane svjetska kapija ka Antarktiku.
Ljevičarski predsjednik Gabriel Boric pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu 2021. godine, postavši najmlađi lider u historiji zemlje, s 35 godina.
Prije Borica, samo su dvojica svjetskih lidera posjetila Južni pol: premijeri Novog Zelanda i Norveške.
Nekoliko zemalja, uključujući Čile, Veliku Britaniju, Francusku, Norvešku, Australiju, Novi Zeland i Argentinu, polaže pravo na dijelove Antarktika, a mnoge druge imaju prisustvo na kontinentu.
Antarktik nije država: nema vladu niti autohtono stanovništvo. Umjesto toga, cijeli kontinent je namijenjen naučnom istraživanju.
Antarktički sporazum, koji je stupio na snagu 1961. godine, utjelovljuje ideal intelektualne razmjene.
Stanica Amundsen-Scott na Južnom polu dobila je ime po Roaldu Amundsenu – norveškom istraživaču koji je predvodio prvu ekspediciju na Južni pol – i Robertu Scottu, britanskom istraživaču kojeg je Amundsen pobijedio u osvajanju pola 1911. godine.
Scott i četvorica njegovih saputnika poginuli su tokom povratka s ekspedicije nakon što su ih zadesila snježna oluja.
(Vijesti.ba)