Objava koja je uslijedila nakon razočaranja na vojnom polju i kašnjenja isporuka oružja iz SAD-a gurnula je ovu neobičnu novu klasu oružja u prvi plan ukrajinskih pokušaja preživljavanja i usput reformirala savremeno ratovanje.
Dronovi su se isprepleli s modernim oružanim sukobom godinama prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao mehanizirane divizije preko ukrajinskih granica 2022. Ali niti jedan prethodni sukob nije uključivao tako intenzivno korištenje bespilotnih letjelica u toliko oblika ili u toliko uloga, piše The New York Times.
Ukrajinski štab je spojio nužnost s hladnim budžetom. Nakon što je Ukrajina otupila ruske prodore i borbe su se premjestile u rovove, taktičari su shvatili razorne kvalitete i ekonomske prednosti bespilotnog oružja. Dronovi koštaju puno manje od drugog oružja jednake snage ili dometa i smanjuju rizike za one koji ih koriste. Kada su upareni s mobilnim internetskim usmjerivačima i aplikacijama za sigurnu komunikaciju, nevjerojatno su brzi i precizni.
Ukrajinsko korištenje manjih naoružanih dronova započelo je minijaturnim letjelicama za hobiste, koje se prodaju za rekreacijsku upotrebu i snimanje iz zraka, a dostupne su civilnim kupcima širom svijeta. Isprva je Ukrajina uglavnom koristila modele linije Mavic. Proizvodi ih kineska firma DJI, potječu iz radio-upravljanih letjelica-igračaka prethodnih generacija, ali su poboljšani tehničkim supermoćima digitalnog doba: malenim kamerama, GPS senzorima, aplikacijama za letenje koje se lako uče i punjivim litij-ionskim baterijama.
Čvrsti i relativno jeftini, težili su manje od kilograma, a upareni s civilnim prijenosnim kompjuterima i tabletima postali su prikladni za borbenu upotrebu. Njihova je minijaturizacija također bila važna. Za razliku od mnogih bespilotnih letjelica s fiksnim krilima, ovi dronovi mogu se nositi u ruci i lansirati s bilo kojeg mjesta.
Uz borce u Siriji i Iraku, Ukrajinci su bili među pionirima. Nekoliko posada koristilo je kvadrokoptere u ratu protiv separatista u istočnoj Ukrajini 2014. Nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022. godine, ukrajinske jedinice brzo su nabavile dronove za izviđanje, koordinaciju vatrene podrške i bacanje bombi.
Među njima je bila i jedinica koju je vodio mladi komandant Jurij Fedorenko. U aprilu 2022. jedinici se pridružio izviđač koji je prije rata radio u filmskoj industriji i sa sobom donio vlastiti dron Mavic. Budući da nije bio upoznat s kvadrokopterima, Fedorenko ga je gledao kako lansira zagonetnu malu napravu, a zatim se zadivio dok je lebdjela nad ruskim jedinicama i vraćala informacije za kojima je žudio. Uz pomoć bespilotne letjelice, Fedorenko je ubrzo organizirao da ukrajinsku artiljeriju pogodi rusku točku za punjenje gorivom. Nakon što je vidio neprijatelje kroz digitalno oko jeftinog kvadrokoptera, shvatio je da standardno osobno oružje nije dovoljno.
I ruski vojnici uvidjeli su vrijednost dronova Mavic. Kako se rastao njihov opseg upotrebe, Ukrajina je počela eksperimentirati s još jednom klasom maloprodajnih kvadkoptera: FPV dronovima. Vodili su ih piloti koji su nosili naočale i prikazivali video prijenos uživo. Brzi, moćni i jeftiniji od Mavica, zaokupili su pozornost sredinom 2022.
Ukrajina je tako počela koristiti oružje drugačije od svega što su svjetske vojske dotad vidjele. FPV dronovi spojili su snagu protutenkovskih projektila, domet minobacača i točnost snajperske vatre, ali s dodatnom značajkom – zračnom agilnošću. Sada su imali oružje koje je moglo letjeti vodoravno ili okomito, mijenjati brzinu ili smjer, zaustavljati se u zraku, obilaziti uglove i provlačiti se kroz prozore i druge otvore. Ako bi FPV dron preletio metu, što bi za bilo koje drugo oružje bio promašaj, mogao bi se okrenuti i pokušati ponovno. I sve to emitirajući video svoje uspaničene žrtve.
U ratu punog spektra između Kijeva i Moskve, emocionalno brutalnom natjecanju za globalnu podršku, video streamovi su ponudili još jednu vrijednost. Snimljeni iz perspektive progonitelja, mogu uređivati, uglazbiti i postaviti online, korisni su za jačanje morala, sijanje straha i prikupljanje novca za kupnju više dronova.
FPV dronovi nisu bili savršeni. Kao i druge letjelice, mogu biti prizemljeni zbog vremenskih prilika. Letjeli su jedan po jedan s nekoliko minuta razmaka između naleta, nisu bili sposobni za brzu paljbu. No, nakon što su se pojavili u velikim razmjerima, zaustavljali su ruske mehanizirane napade, eksplodirali u rovovima, pronalazila artiljeriju i vozila za opskrbu iza neprijateljskih linija.
Ove bespilotne letjelice pomogle su Ukrajini da održi Bahmut do sredine 2023. godine, nanoseći teške gubitke ruskim napadačima. Samo u Fedorenkovoj jedinici, dronovi su ubili 210 plaćenika iz privatne vojne firme Wagner, ranili još 360 i uništili 23 samohodne haubice i drugu tešku opremu.
Sve što je bilo potrebno za proboj FPV-a bilo je da javnost i političari prigrle ovu novost. To se dogodilo u mjesecima nakon opsade, kada je Serhij Sternenko, mladi ukrajinski advokat, istaknuti YouTuber i strastveni zagovornik dronova posjetio brigadu ukrajinskih vojnika na odmoru.
Tamo je čuo da je cijela brigada mogla ispaliti samo 11 artiljerijskih granata dnevno protiv neprijatelja. Sternenko je prikupio novac za opskrbu jedinica FPV dronovima. Tražio je povratnu informaciju o tome kako djeluju. Ono što je čuo bilo je i potresno. Nestašica topničkih granatiranja prisilila je Ukrajinu da dronove-kamikaze učini primarnim oruđem odbrane.
“Shvatio sam da je 90 posto ruske opreme uništeno ukrajinskim dronovima”, rekao je Sternenko. Opstanak zemlje, smatrao je, počeo je ovisiti o dronovima. Sternenko je objavio video na YouTubeu za svojih gotovo dva miliona pretplatnika.
“Neću iznositi konkretne brojke, da vas ne bacim u depresiju, ali reći ću ovo: imamo vrlo malo granata. A kad kažem ‘vrlo malo’, mislim na kritična područja gdje su najpotrebnije, gdje neprijatelj izvodi aktivne napade”, rekao je Sternenko.
Nakon što je opisao učinkovitost FPV bespilotnih letjelica i relativne troškove (320 do 600 dolara po dronu i 3200 dolara ili više za granatu), iznio je svoju analizu: “Na mnogim mjestima naša odbrana se drži samo zahvaljujući ovim bespilotnim letjelicama.” Upozorio je da Rusija kopira uspjeh Ukrajine, da postavlja vlastite FPV dronove i da bi uskoro mogla prestići Ukrajinu u njihovoj uporabi.
“Želim iskoristiti ovu priliku da se javno obratim ministru odbrane i predsjedniku Ukrajine. Molim vas da pitanje nabave FPV bespilotnih letjelica bude prioritet. FPV dronovi odredit će sudbinu Ukrajine. Ko god pobijedi u utrci dronova, dobit će ovaj rat”, objasnio je Sternenko.
U roku od dva sata nazvali su ga visoki zvaničnici.
Do prošle jeseni, Ukrajina je imala novi ogranak oružanih snaga posvećen isključivo bespilotnom oružju, a Fedorenkova satnija je narasla na bataljon s 500 vojnika. U oktobru je Zelenski objavio da je Ukrajina postigla cilj od milion dronova nekoliko mjeseci prije roka i sada bi mogla proizvoditi čak četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje.
(Vijesti.ba)