Pokazao je to južnokorejski istraživački tim koji je rezultate svog istraživanja objavio u časopisu Jama Network Open.
Naučnici predvođeni Jun Hwan Choom analizirali su podatke oko 5,4 miliona ljudi (sadašnji pušači, bivši pušači i nepušači) u bazi podataka korejske Nacionalne službe zdravstvenog osiguranja. U gotovo 15 godina praćenja ustanovili su da najgore prolaze sadašnji pušači.
Teški pušači u većem riziku
“Pušenje i rizik od kardiovaskularnih bolesti ovise o broju popušenih cigareta bez obzira na prestanak pušenja”, navode istraživači u svojoj studiji.
Kod svih bivših pušača prestanak pušenja bio je povezan sa značajnim smanjenjem rizika. Međutim, to je određeno kumulativnom dozom dima i godinama nakon prestanka pušenja. U poređenju s trenutnim pušačima, ljudi koji su malo pušili imali su manji rizik od kardiovaskularnih bolesti u prvih pet do deset godina nakon prestanka pušenja. Međutim, bivšim pušačima koji su pušili veći broj cigareta trebalo je oko 23 godine (pa i 25) dok im se rizik za bolesti nije snizio kao kod onih koji nikada nisu pušili. U poređenju sa sadašnjim pušačima, teški bivši pušači imali su manju vjerovatnost za pojavu kardiovaskularnih bolesti nakon otprilike 20 godina.
Što prije prestati
Prema istraživačima jedan je aspekt ključan: “Ako doza dima kod ljudi koji počnu pušiti ne pređe određeni prag ili takozvanu ‘tačku bez povratka‘, mogu očekivati rano poboljšanje zdravlja ako prestanu pušiti.”
Kao tačka bez povratka je pušački staž od osam godina.
“Stoga prestanak pušenja prije navršenih osam pušačkih godina može imati značajne koristi za javno zdravlje”, dodao je Jun Hwan Chou.
(Vijesti.ba)