Mađarski premijer Viktor Orban je njegovao agresivni kurs prema Briselu i otuđio se od partnera samovoljnom “mirovnom misijom” i neplaniranim posjetama Moskvi, Kijevu i Pekingu.
“Poljsko predsjedavanje Vijećem bit će kontrapunkt onome što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci”, predviđa stručnjak za istočnu Evropu Kai-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku (SVP) u intervjuu za DW.
To se prije svega odnosi na sigurnosnu politiku i odnose s Ukrajinom i Rusijom.
Poljski premijer Donald Tusk iskusni je evropski političar. Kao predsjednik Evropskog vijeća, između 2014. i 2019., a kasnije je vodio Evropsku pučku stranku (EPP). “Nitko me u EU-u ne može nadmudriti”, rekao je borbeno u svojoj prvoj izjavi na funkciji premijera u decembru 2023. godine. Prije toga pobijedio je na parlamentarnim izborima i zamijenio desničarsku konzervativnu vladu predvođenu strankom Pravo i pravda (PiS) nakon osam godina njihove vladavine.
Predsjedanje Vijećem sada Tusku pruža izvrsnu priliku da svoje najave provede u djelo i pokaže da Poljska, nakon 20 godina članstva u EU-u, više nije šegrt, nego može biti i uzor “starim” državama članicama.
Stalni motiv Tuskove retorike posljednjih mjeseci bio je zahtjev da sigurnosna politika Poljske i drugih zemalja istočnog krila NATO-a postane politika cijelog EU-a. “Moramo održavati odnose sa SAD-om, ali Evropa mora postati samostalna, stati na vlastite noge. Vrijeme je da završimo eru straha i nesigurnosti prema Rusiji”, izjavio je uoči sastanka sa skandinavskim i baltičkim zemljama krajem novembra.
Što se tiče potrošnje na odbranu, Poljska prednjači. Trenutačno izdvaja 4,2 posto svog BDP-a na odbranu, a do 2025. povećat će te izdatke na 4,7 posto – snažan argument ne samo prema drugim državama članicama EU-a, nego i u predstojećim razgovorima s budućim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, koji zahtijeva veću posvećenost evropskih partnera.
Nema mira bez učestvovanja Ukrajine
Tusk je odlučan spriječiti moguće mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini između SAD-a i Rusije bez Ukrajinaca. Također, želi da EU učestvuje u takvim pregovorima.”Ukrajina mora biti prisutna na svim pregovorima; svaki prijedlog moraju prihvatiti i naši prijatelji u Kijevu”, izjavio je Tusk nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom 12. decembra 2024. u Varšavi.
Kako bi bila spremna za svaki scenarij, Poljska gradi odbrambenu liniju uzduž granice s Bjelorusijom pod nazivom “Istočni štit” i želi evropsko sufinanciranje tog projekta. Varšava također sudjeluje u evropskoj inicijativi za protuzračnu odbranu – “Evropski nebeski štit”.
Pregovori o pridruživanju Ukrajine EU
Nakon što je Brisel prije godinu dana dao zeleno svjetlo Ukrajini za ulazak u EU, Poljska sada želi započeti pregovore o pridruživanju. Prvo poglavlje moglo bi se odnositi na vladavinu prava, ljudska prava i borbu protiv korupcije, izjavio je ministar za evropska pitanja Szlapka. Kijev se zalaže za pregovore u što više područja, no Varšava ne želi žuriti.
Poljska je ponovno usred predizborne kampanje: novi predsjednik države treba biti izabran u maju. Za vladajuću koaliciju lijevog centra predvođenu Tuskom ovo je borba za sve ili ništa. Stoga će poljski premijer paziti da se ne upusti u evropske projekte koji su nepopularni u Poljskoj i koje bi opozicija mogla iskoristiti protiv njega.
U vrijeme krize u Njemačkoj i Francuskoj
Poljsko predsjedanje Vijećem dolazi u vrijeme unutarnje političke krize u Njemačkoj i Francuskoj. Tusk stoga želi iskoristiti slabost dviju vodećih sila EU-a kako bi poboljšao status svoje zemlje. “Poljska se pozicionira vrlo ofanzivno, ali koalicije s Baltikom i sjevernim Evropljanima neće biti dovoljne”, upozorava stručnjak za istočnu Evropu Lang.
Skeptičan je prema poljskom predsjedavanu: “Poljska će se predstaviti kao kreativna zemlja sklona Evropi – ali istovremeno ćemo ponovno gledati kako ekonomski i politički hendikepi u Njemačkoj i Francuskoj stvaraju prepreke za napredak Evrope.”
(Vijesti.ba)