U svijetu u kojem još uvijek žive neki zaista moćni predatori, mogli bismo pomisliti da bi najsmrtonosnija životinja bila nešto poput velikog bijelog morskog psa, grizlija ili neke druge slične zvijeri.
Svakako nije za zamjeriti da nam prvo na pamet padnu velika stvorenja, posebno s obzirom na to koliko u ovo doba medijske pozornosti dobiva napad velike životinje.
Međutim, najsmrtonosnija životinja na svijetu nije ono što bi se moglo očekivati. Nije to biće ni žestoko ni moćno, ali je svejedno odgovorno za stotine hiljada smrti svake godine.
Prije nego što zaronimo u priču o ovom ubici, trebali bismo pojasniti neke detalje kako bismo pokazali koliko je ovaj stvor zaista opak. Uprkos popularnosti oceanskih grabežljivaca, morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko deset ljudi širom svijeta. U usporedbi s kokosovim orasima, koji svake godine ubiju oko 150 ljudi, morski psi zaista nisu vrijedni straha kojeg izazivaju, piše IFL Science.
Šta je s medvjedima?
U Sjevernoj Americi je oko 750 hiljada tih zvijeri. Koliko ljudi prosječno oni ubiju svake godine? Statistike kažu: jednu osobu. Kada je riječ o smrtonosnim susretima, čak i krave nadmašuju medvjede i morske pse, jer ubiju između 20 i 22 ljudi samo u SAD-u svake godine.
U redu, čini se da veliki i žestoki nisu dovoljni, ali šta je s otrovnim? Pauci, bića koja izazivaj strah u mnogima širom svijeta, odgovorni su za nevjerovatno malo smrtonosnih ugriza, pogotovo otkako su protuotrovi razvijeni u 20. stoljeću. Međutim, isto se ne može reći za ugrize zmija. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje zmijske ugrize kao ‘zanemarenu tropsku bolest‘, jer svake godine od njih umre oko 140 hiljada ljudi širom svijeta.
No, nisu zmije najopasnije. Dapače, daleko su one od najvećih svjetskih ubica iz životinjskog svijeta. One svake godine koštaju života između 700 hiljada i 2.5 miliona ljudi. O kome se radi? O komarcima.
Oni su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija, koja svake godine ubije oko 600 hiljada ljudi, dok još 200 miliona slučajeva rezultira privremenim onesposobljavanjem ljudi. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. U zemljama s najvećim stopama prijenosa, najugroženija su mala djeca koja nisu razvila imunitet, kao i trudnice.
Posljednjih je godina malarija postala sve veći rizik za ljude koji žive u zemljama koje su manje upoznate s njom. Iako nije endemična u SAD-u, bolest se ‘uvozi‘ ljudima koji putuju. Slično se događa u južnoj Francuskoj.
Malarija nije jedina bolest koju prenose komarci. Denga groznica također je česta u tropskim i suptropskim područjima i endemična je za dijelove SAD-a. Iako nije tako opasna kao malarija, jer se većina ljudi s vremenom oporavi, ipak je duboko neugodna za one koji je dožive.
Postoje i druge bolesti koje prenose komarci, uključujući virus Zapadnog Nila, koji, iako rijetko smrtonosan, može uzrokovati neurološke bolesti (u oko jedan posto slučajeva), koje mogu ubiti. Trenutno ne postoji specifično liječenje ove infekcije.
Dakle, usprkos tome što su maleni, komarci su zaista opaki ubica širom svijeta, a kako klimatske promjene čine svoje, mogli bi se proširiti i na prethodno nepogođena područja.
Postoji niz inicijativa usmjerenih na ograničavanje njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje širom svijeta, a iako su mnoge vrlo učinkovite, borba protiv njih trajat će još neko vrijeme, prenosi Jutarnji.hr.
(Vijesti.ba)