Organizatori skupa su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija, Centar za promociju civilnog društva i Fondacija Pravda za BiH.
Predsjednik Helsinškog komiteta u CG Miodrag Vlahović naveo je da se obje zemlje suočavaju s pitanjem opstanka kao građanske demokratske strukture te pitanjem njihove evropske i euroatlanske perspektive.
– Bosna i Hercegovina je ključ zapadnog Balkana jer se situacija u njoj reflektuje na sve susjedne zemlje i nažalost u posljednjih 20 godina je ta refleksija negativna. Ako tu laž da narodi ne treba i ne mogu da žive zajedno primjenite u jednom društvu onda imate jednu vrlo negativnu reperkusiju na susjedna društva, jer ako narodi ne mogu da žive zajedno u BiH zašto bi mogli da žive zajedno u Crnoj Gori – dodao je Vlahović.
Predsjednik Foruma parlamenataraca BiH 1990 Miro Lazović istakao je da su zajednički problemi koje imaju BiH i CG transportovani iz Srbije i da je 2024. potekla u pokušaju “srpskog sveta”, odnosno politike iz Beograda da na prostoru Bosne i Hercegovine kroz deklaraciju koju su usvojili, proizvede određene probleme.
– Crna Gora se takođe suočava sa ekspanzijom tih velikosrpskih ideja na način da se jedna građanska Crna Gora, koja je do prije dvije godine bila na neki način uzor kako i na koji način se može bržim putem krenuti ka EU, zaustavi na tom putu, a BiH je već 30 godina taoc te iste politike – rekao je Lazović.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost doc.dr. Aleksandar Radoman izjavio je da su odnosi BiH i CG već nekoliko decenija na izuzetno visokom nivou ali da postoji zajednički problem koji predstavlja destruktivna velikodržavna i hegemonistička politika koja dolazi iz Beograda.
Zamjenik predsjednika Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Kasim Trnka naglasio je da ono što najavljuje deklaracija “srpskog sveta” istovremeno predstavlja opasnost i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru jer je to projekt koji je do detalja razrađen i koji se nažalost već efektivno ostvaruje i u Republici Srpskoj i u Srbiji i prvenstveno je usmjeren protiv Bosne i Hercegovine, pa dobrim djelom i protiv Crne Gore.
Slične konferencije organizacija civilnog društva iz BiH održane su s predstavnicima iz Hrvatske u decembru 2022. i sa predstavnicima iz Srbije u decembru 2023., dok je u 2025. planirana regionalna konferencija na koju će biti pozvani predstavnici civilnog društva iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.
(Vijesti.ba / FENA)