Zatvori meni
    Subota, Decembar. 6
    Pretplati se
    Svijet

    Zašto Sirija ponovo gori: Pobunjenici u ofanzivi, Hezbolah slabi, Assad bez saveznika…

    Pobunjenici se sada bore protiv vojske u blizini grada Hame, dok ključni saveznik vlade, Rusija, izvodi zračne napade na njih.

    Sirijski pobunjenici počeli su se pripremati za zauzimanje Alepa prije godinu dana, ali su napad odgodili zbog rata u Gazi i konačno ga pokrenuli prošle sedmice kad je u Libanonu stupio na snagu prekid vatre, rekao je Reutersu šef sirijske opozicije u inostranstvu.

    Pobunjenici su uspjeli brzo zauzeti grad i druga područja dijelom zato što su Hezbolah i drugi proiranski borci koji podržavaju sirijskog predsjednika još uvijek bili ometeni svojim sukobom s Izraelom, rekao je Hadi al-Bahra u ponedjeljak.

    Turska vojska, koja je saveznica nekih pobunjenika i ima baze kod južne granice sa Sirijom, čula je za planove naoružanih grupa, ali je jasno dala do znanja da neće igrati izravnu ulogu, navodi lider opozicije.

    Napad u sjeverozapadnoj Siriji pokrenut je prošle srijede, na dan kada su Izrael i libanonska oružana grupa Hezbolah sklopili primirje čime su okončane borbe koje su trajale više od godinu dana.

    “Oni (pobunjenici) počeli su prije godinu dana stvarno uvježbavanje, mobilizirati se i shvaćati to ozbiljnije”, rekao je Bahra, predsjednik Nacionalne koalicije sirijske revolucije i opozicionih snaga, međunarodno priznate sirijske opozicije.

    “Ali rat u Gazi, a potom rat u Libanonu to je odgodio. Osjećali su da ne bi dobro izgledalo da ratuju u Libanonu istovremeno dok se bore u Siriji”, rekao je Bahra u intervjuu iz svog ureda u Istanbulu.

    “Onog trenutka kad je došlo do prekida vatre u Libanonu, oni su pronašli tu priliku…za početak”, rekao je.

    Oficiri pobunjenika odvojeno su izjavili da je postojao strah da bi, da su napali ranije, to moglo izgledati kao da pomažu Izraelu, koji se također bori protiv Hezbolaha.

    Operacija pobunjenika najhrabriji je napredak i najveći izazov sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu u građanskom ratu u kojem su linije fronta uglavnom bile zamrznute od 2020.

    Sirijske i savezničke ruske snage pokrenule su protunapade, a Bahra je rekao da ti potezi “destabiliziraju Alep i Idlib”.

    Zauzimanje Alepa otvara put raseljenim Sirijcima po dijelovima Sirije i njih do 600.000 u Turskoj da se naposljetku vrate kući, rekao je Bahra.

    “Zbog libanonskog rata i smanjenja Hezbolahovih snaga, (Asadov) režim ima manju potporu”, rekao je Bahra, dodajući da iranske milicije imaju manje resursa, a Rusija osigurava slabiju zračnu podršku zbog svog “ukrajinskog problema”.

    Mirni prodemokratski ustanak protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada 2011. godine prerastao je u sveobuhvatni građanski rat koji je razorio zemlju i uvukao regionalne i svjetske sile. Više od pola miliona ljudi je ubijeno, a 12 miliona je bilo prisiljeno napustiti svoje domove, od kojih je oko pet miliona izbjeglica ili tražitelja azila u inostranstvu.

    Prije pobunjeničke ofanzive, piše BBC, činilo se da je rat praktički završen nakon što je Assadova vlada, uz pomoć Rusije, Irana i iranskih milicija, ponovno preuzela kontrolu nad gradovima. Međutim, veliki dijelovi zemlje i dalje su izvan izravne kontrole vlade.

    Ti dijelovi uključuju sjeverna i istočna područja koja kontrolira kurdski savez oružanih skupina uz podršku Sjedinjenih Američkih Država. Posljednje uporište pobunjenika nalazi se u sjeverozapadnim pokrajinama Alepa i Idliba, koje graniče s Turskom i dom su za više od četiri miliona ljudi, od kojih su mnogi raseljeni.

    Sjeverozapadom dominira militantna grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS), ali pobunjeničke frakcije koje podržava Turska – poznate kao Sirijska nacionalna vojska (SNA) – također kontroliraju teritorij uz podršku turskih jedinica.

    Što je Hayat Tahrir al-Sham?
    HTS je osnovan 2012. godine pod drugim imenom, Al-Nusra Front, i sljedeće godine obavezao se na vjernost Al-Qaidi.

    Al-Nusra Front smatran je jednom od najučinkovitijih i najsmrtonosnijih grupa protiv Assadova režima. Međutim, njegov džihadistički ideološki pristup bio je ključni pokretač, a ne revolucionarni zanos, zbog čega se često sukobljavao s glavnom pobunjeničkom koalicijom, poznatom kao Slobodna sirijska vojska.

    Godine 2016. Al-Nusra je prekinula veze s Al-Qaidom i preimenovala se u Hayat Tahrir al-Sham nakon spajanja s drugim frakcijama. Ipak, UN, SAD, UK i mnoge druge zemlje i dalje HTS smatraju ogrankom Al-Qaide te ga često nazivaju Al-Nusra Frontom.

    HTS je konsolidirao vlast u pokrajinama Idlib i Alep uništavajući svoje rivale, uključujući ćelije Al-Qaide i Islamske države (IS), i uspostavio takozvanu Sirijsku vladu spasa za upravljanje tim teritorijem.

    Glavni cilj HTS-a je svrgnuti Assada i uspostaviti neku vrstu islamske vlasti. Međutim, do sada nije pokazivao značajnije pokušaje obnove sukoba.

    Zašto su pobunjenici pokrenuli ofanzivu?
    Godinama je Idlib bio poprište sukoba dok su snage sirijske vlade pokušavale ponovno uspostaviti kontrolu. No, 2020. godine Turska i Rusija postigle su prekid vatre kako bi zaustavile napredovanje vlade prema Idlibu. Primirje je uglavnom bilo na snazi unatoč povremenim sukobima.

    U oktobru je posebni izaslanik UN-a za Siriju izvijestio o značajnom napadu HTS-a na područja pod kontrolom vlade, obnavljanju ruskih zračnih napada nakon nekoliko mjeseci te pojačanim napadima dronovima i granatiranju snaga vlade.

    U srijedu su HTS i saveznici izjavili da su pokrenuli ofanzivu kako bi “spriječili agresiju”, optužujući vladu i savezničke iranske milicije za eskalaciju na sjeverozapadu.

    Ali napad je uslijedio u trenutku kada su sirijska vlada i njezini saveznici bili zauzeti drugim sukobima.

    Libanonska grupa Hezbolah, koja je bila ključna u pomaganju Assadu tokom ranih godina rata, trpi gubitke zbog izraelske ofanzive u Libanonu, dok su izraelski napadi eliminisali iranske vojne oficire u Siriji i narušili opskrbne linije provladinih milicija. Rusija je također ometena ratom u Ukrajini.

    Bez njih Assadove snage ostale su ranjive.

    Kako su vlada i saveznici reagirali?
    U razgovoru sa svojim iranskim kolegom Massoudom Pezeshkianom u ponedjeljak optužio je SAD i zapadne zemlje za ofanzivu, rekavši da pokušavaju “prekrojiti kartu” regije. Pezeshkian je naglasio da Iran “čvrsto stoji uz sirijsku vladu i narod” te da je očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije kamen temeljac njihove regionalne strategije.

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija smatra situaciju oko Alepa “napadom na sirijski suverenitet” te da se zalaže za to da sirijske vlasti uspostave red i što prije obnove ustavni poredak.

    Što kažu zapadne sile i Turska?
    SAD, UK, Francuska i Njemačka – koji su protiv Assada – u ponedjeljak su objavili zajedničku izjavu pozivajući na “deeskalaciju svih strana i zaštitu civila i infrastrukture kako bi se spriječilo daljnje raseljavanje i ometanje humanitarnog pristupa”.

    Također su pozvali na “političko rješenje sukoba pod vodstvom Sirije” prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015. godine. U subotu je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sean Savett rekao da je Assadovo odbijanje političkog procesa i oslanjanje na Rusiju i Iran “stvorilo ove uslove”.

    Također je insistirao na tome da “Sjedinjene Američke Države nemaju nikakve veze s ovom ofanzivom”.

    Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je da bi “bilo pogrešno u ovom trenutku pokušavati objasniti događaje u Siriji bilo kakvim stranim uplitanjem” i pozvao sirijsku vladu da se “pomiri sa svojim narodom i legitimnom opozicijom”, protiv Asada, što uključuje Slobodnu sirijsku vojsku koju podržava Turska, a koja je prošle sedmice zauzela teritorij sjeverno od Idliba.

    (Vijesti.ba/HINA)




    IZVOR

    Dijeliti.

    Možda vas zanima