Misija je lansirana sa NASA-inog svemirskog centra Kennedy u Floridi na raketi SpaceX Falcon Heavy. Do sada je prešla 20 miliona kilometara od Zemlje, putujući brzinom od 35 kilometara po sekundi u odnosu na Sunce, navodi NASA u saopćenju.
„Europa Clipper je najveća svemirska sonda koju je NASA ikada razvila za planetarnu misiju“, saopćili su zvaničnici NASA-e. „Putuje 2,9 milijardi kilometara do Jupitera, a 2030. godine počinje seriju od 49 preleta, koristeći niz instrumenata za prikupljanje podataka koji će naučnicima reći da li ledeni mjesec i njegov unutrašnji okean imaju uvjete potrebne za podršku životu.“
Sonda je do sada radila prema planu, a njeni ogromni solarni paneli su raspoređeni odmah nakon lansiranja. Ovi solarni paneli, koji su dugi kao košarkaški teren, prikupljaju sunčevu energiju kako bi napajali svemirsku sondu na njenom putu prema Jupiteru i tokom naučnih istraživanja u Jovijanskom sistemu.
Nedavno su također raspoređeni magnetometarski boom i nekoliko antena za radar instrument sonda, a ovi će ostati produženi za cijelo trajanje misije.
Magnetometar, koji ima dužinu od 8,5 metara, odmotao se iz kanistera montiranog na tijelu svemirske sonde. Senzori povezani s ovom opremom potvrdili su da je implementacija bila uspješna. Kada sonda stigne do Jupitera, magnetometar će se koristiti za mjerenje magnetnog polja oko Europe. Ovo će pomoći naučnicima da potvrde postojanje okeana za koji se vjeruje da leži ispod ledene kore mjeseca, kao i da izmjere njegovu dubinu i salinitet.
Radar instrument uključuje četiri visoko frekventne antene koje se protežu ukrštajući se iz solarnih panela, a svaka je duga 17,6 metara, kao i osam pravougaonih vrlo visokofrekventnih antena, koje su duge 2,76 metara. Inženjerski podaci koji se vraćaju sa sonde omogućuju timu misije da procijeni kako oprema funkcioniše.
„Ovo je uzbudljivo vrijeme za svemirsku sondu, kada završavamo ove ključne implementacije“, rekao je Jordan Evans, menadžer projekta Europa Clipper iz NASA-inog laboratorija za mlazne pogone u Južnoj Kaliforniji. „Većina onoga na čemu tim sada radi jeste razumijevanje malih, interesantnih stvari u podacima koje pomažu da se dublje razumije ponašanje svemirske sonde. To je zaista dobro vidjeti.“
Tim će nastaviti provoditi provjere opreme sonde, a sedam drugih instrumenata očekuje se da će biti uključeni i isključeni u seriji testova planiranih za decembar i januar.
Da bi stigla do Jupitera, sonda će izvesti nekoliko gravitacijskih asistencija petljajući oko Marsa i zatim ponovo oko Zemlje. Ove manevre omogućavaju sondi da iskoristi gravitacionu silu planeta kako bi dobila brzinu i promijenila svoj pravac.
Prva gravitacijska asistencija oko Marsa zakazana je za 1. mart 2025. godine, kada naučnici planiraju obaviti nekoliko testova radar instrumenta i uključiti termalni imager sonde kako bi snimili multikolor slike Marsa. Sonda će potom proći blizu Zemlje u decembru 2026. godine kako bi se dodatno ubrzala prema Jupiteru. Tim će koristiti ovu posljednju gravitacijsku asistenciju oko Zemlje za kalibraciju magnetometra i mjerenje magnetnog polja naše planete.
(Vijesti.ba)