Tribinu su otvorili dekani ovih dviju institucija pozdravnim govorima, ističući značaj ove aktuelne teme. Događaju su prisustvovali bihaćki muftija hafiz Mehmed ef. Kudić, predstavnici OSCE-a, dekani fakulteta Univerziteta u Bihaću, imami, profesori, studenti i brojni građani, što svjedoči o velikom interesu za ovo pitanje.
Suan Islamović otvorio je diskusiju postavljajući ključna pitanja o granicama vjerskih prava i sloboda. U svom izlaganju osvrnuo se na praksu Evropskog suda za ljudska prava i konkretne slučajeve apelacija povezanih s ovim pravima.
– Ako moja konzumacija vjerskih prava ne ugrožava prava drugih, ona mora biti zagarantovana. Primjeri iz Evrope pokazuju da se molitveni prostori sve češće nalaze u javnim institucijama, dok kod nas, nažalost, još uvijek postoje slučajevi kršenja ovih prava, kao što je situacija u kojoj je radnica bila prisiljena dati otkaz jer joj nije omogućeno obavljanje molitve na radnom mjestu – istakao je Islamović.
Amila Svraka-Imamović detaljno je analizirala pravne aspekte nošenja hidžaba u Oružanim snagama i pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, fokusirajući se na slučaj vojnikinje Emele Mujanović-Kapidžija.
– Evropski sud za ljudska prava dugo je oklijevao priznati hidžab kao vjersku praksu, ali sada jasno zahtijeva da države opravdaju ograničenja ovog prava. U našim pozitivnim pravnim aktima često se hidžab tretira kao simbol, što je netačno. Hidžab je vjerski propis – rekla je ona.
U svom izlaganju predstavila je i poređenje između Francuske i Velike Britanije, ističući različite pristupe regulaciji vjerskih sloboda. Također, citirala je uglednog italijanskog profesora Silvija Ferarija, koji naglašava da pravo na nošenje hidžaba mora biti lični izbor, a ne rezultat prisile ili diskriminacije.
Moderatorica tribine Anita Ramulić potaknula je dinamičnu diskusiju nakon uvodnih izlaganja. Prisutni su postavljali pitanja i iznosili vlastite stavove, naglašavajući važnost očuvanja vjerskih prava i sloboda u demokratskom društvu.
Zaključeno je da je neophodno raditi na edukaciji i podizanju svijesti o ovim pitanjima, kako među građanima, tako i unutar pravosudnih i državnih institucija. Tribina je poslužila kao platforma za otvoreni dijalog o osjetljivim, ali ključnim temama u bosanskohercegovačkom društvu.
(Vijesti.ba/FENA)