Barrot je izjavio da Ukrajina može koristiti francuske dalekometne rakete protiv ciljeva u Rusiji “u logici samoodbrane”, ali nije potvrdio jesu li francusko oružje već koristili.
“Postavljeno je načelo… naši stavovi su jasno preneseni predsjedniku Zelenskom,” rekao je u ekskluzivnom intervjuu za emisiju Sunday with Laura Kuenssberg.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije ove godine izrazio je spremnost Francuske da dozvoli korištenje svojih raketa u Rusiji. Međutim, Barrotove izjave su značajne, s obzirom na to da dolaze samo nekoliko dana nakon što su SAD i Velika Britanija prvi put koristile svoje dalekometne rakete na teritoriji Rusije.
Barrot, koji je u petak u Londonu razgovarao s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, rekao je da zapadni saveznici ne bi trebali postavljati nikakve granice podršci Ukrajini protiv Rusije, prenosi BBC.
Na pitanje da li bi to moglo uključivati i angažman francuskih trupa u borbama, odgovorio je: “Ne odbacujemo nijednu opciju.”
“Podržavat ćemo Ukrajinu intenzivno i onoliko dugo koliko bude potrebno. Zašto? Zato što je naša sigurnost u pitanju. Svaki put kada ruska vojska napreduje za jedan kvadratni kilometar, prijetnja se približava Evropi za jedan kvadratni kilometar,” istaknuo je.
Barrot je nagovijestio mogućnost pozivanja Ukrajine da se pridruži NATO savezu, kako je predsjednik Zelenski zatražio. “Otvoreni smo za to da Ukrajina dobije poziv, i u razgovorima s prijateljima i saveznicima Ukrajine radimo na tome da približimo njihove stavove našima,” rekao je Barrot.
Također je sugerirao da će zapadne zemlje morati povećati izdatke za odbranu. “Naravno, morat ćemo trošiti više ako želimo učiniti više, i mislim da moramo odgovoriti na ove nove izazove,” dodao je.
Barrotove izjave dolaze nakon sedmice značajne eskalacije u Ukrajini – uključujući prvi put korištenje britanskih i američkih dalekometnih raketa na ruskom teritoriju, kao i tvrdnju Rusije da je lansirala novi tip rakete te izjavu Vladimira Putina o mogućnosti globalnog rata.
Jedan izvor iz britanske vlade opisao je trenutnu situaciju kao “ključnu tačku” pred zimu, ali i pred povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Prioritet je nastaviti finansijsku i vojnu podršku. “Ja bih predložio utrostručenje evropske pomoći Ukrajini i zaplijenu ruskih sredstava,” rekao je jedan izvor. “Moramo izračunati šta je Ukrajini potrebno za vođenje rata do 2025. i 2026. godine – teško je očekivati da američki poreski obveznici pokriju cijeli račun.”
Nije iznenađenje što postoji jak stav u odbrambenom sektoru da je povećanje budžeta za odbranu dio rješenja. Admiral Tony Radakin, šef britanske vojske, rekao je prije dvije sedmice da izdaci za odbranu moraju rasti.
Međutim, s obzirom na ograničen budžet i nevoljkost vlade da čak postavi rok za dostizanje cilja od 2,5% BDP-a za odbranu, mala je vjerovatnoća za nagli porast izdataka.
Vladini izvori ističu dugoročne obaveze koje je UK već preuzela, poput podrške Ukrajini dronovima.
Prema novim obavještajnim podacima, Ukrajina je u septembru koristila dronove za napade na četiri ruska skladišta municije stotinama kilometara od ukrajinskih granica. Ovi napadi su, navodno, uništili najveću količinu ruske i sjevernokorejske municije tokom sukoba. Nije potvrđeno jesu li dronovi isporučeni iz Velike Britanije ili od nekog drugog saveznika.
“Od početka daje prijetnje – ne smijemo dozvoliti da nas zastraši,” rekao je jedan izvor. Drugi bivši ministar smatra da su Putinove izjave usmjerene na privlačenje pažnje novoizabranog predsjednika SAD-a.
“Rusija želi pomoći Trumpu da pronađe razloge za obustavljanje pomoći Ukrajini. Ako situacija postane previše opasna, možda će sljedeći predsjednik biti skloniji okončati sukob,” rekao je.
Uz neizvjesnost Trumpovih planova, postoji nada da će Ukrajina biti u najboljoj mogućoj poziciji za eventualne pregovore.
U vladi postoji svijest da svaka buduća nagodba mora uključivati ustupke. “Moramo razmisliti šta bi moglo biti prihvatljivo za Ukrajinu,” rekao je bivši ministar.
Jedan izvor zaključuje: “Prijetnja iz Rusije neće nestati – moramo je prihvatiti kao realnost.”
(Vijesti.ba)