Close Menu
    Utorak, Novembar. 19
    Pretplati se
    Svijet

    Prošlo je 1000 dana od početka rata u Ukrajini: Hoće li se uskoro išta promijeniti?

    Ukrajina danas obilježava 1000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontama i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru.

    Kao poticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Joe Biden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i opskrbu fronte. Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Trump vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata.

    Hiljade ukrajinskih građana su poginule, više od šest miliona živi kao izbjeglice u inostranstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i zrakom koja je započela najveći sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

    Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uvelike variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane. Tragedija je pogodila porodice u svakom kutku Ukrajine, gdje su vojni pogrebi uobičajeni u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni zbog besanih noći, sirena zračne opasnosti i tjeskobe.

    Trumpov povratak budi nadu, hoće li išta promijeniti?

    Povratak Trumpa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

    Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim topničkim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

    Visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruskog teritorija, zauzet u augustu, kao adut za pregovaranje.

    Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja također ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022. – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

    Šta sprema zima?

    S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila zračni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem zračnom napadu od augusta. Uz odobrenje SAD-a Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, vanjska financijska pomoć i pomoć u oružju također ostaju vitalne.

    Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta ukrajinska ekonomija još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Nekad divovske ukrajinske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene. Posmatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

    Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće sigurnosne garancije.

    Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu izjavio da Ukrajina mora odustati od ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelomično kontroliraju, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

    Scholz nazvao Putina: ‘Neće biti Minska 3’

    More ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg centra masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.

    Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima i podupiranjem paravojne pobune na istoku, koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora u takozvanom Minskom formatu zaustavile borbe s Kijevom.

    Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Također se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska.

    “Želimo naglasiti, neće biti ‘Minska 3’, ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.

    (Vijesti.ba / HINA)




    IZVOR

    Share.

    Možda vas zanima