Brošura pod nazivom “Ako dođe do krize ili rata”, koja je prvi put izdata prije šest godina, sada je revidirana zbog, kako je švedska vlada navela, pogoršane sigurnosne situacije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu. Ažurirana verzija je također dvostruko opsežnija, javlja BBC.
Susjedna Finska upravo je objavila svoje savjete putem interneta o “pripremi za incidente i krize”, dok su Norvežani nedavno dobili pamflet s uputama kako se snalaziti sedmicu dana u slučaju ekstremnih vremenskih uslova, rata ili drugih prijetnji.
Finska digitalna brošura, u odjeljku posvećenom vojnom sukobu, detaljno objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući spremnost finskih vlasti na samoodbranu. Švedska i Finska su se priključile NATO savezu tokom posljednje dvije godine nakon početka ruske invazije, dok je Norveška osnivačica tog zapadnog odbrambenog saveza.
Za razliku od Švedske i Norveške, finska vlada nije tiskala brošuru za svako domaćinstvo, smatrajući da bi to “koštalo milione”, dok je digitalna verzija fleksibilnija za ažuriranje.
– Poslali smo 2,2 miliona papirnatih primjeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj – izjavio je Tore Kamfjord, zadužen za kampanju samopripreme u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Brošure sadrže spisak namirnica koje je preporučeno imati kod kuće, poput konzerviranog graha, energetskih pločica, tjestenine i lijekova, uključujuć tablete joda za slučaj nuklearne katastrofe.
Za Šveđane, ideja o brošuri za hitne slučajeve nije nešto novo. Prvo izdanje “Ako dođe rat” pojavilo se tokom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata. Nova verzija sadrži poruku: “Ako Švedsku napadne druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”
Švedski ministar civilne obrane, Carl-Oskar Bohlin, izjavio je da se, zbog promjena u globalnom kontekstu, informacije za švedska domaćinstva moraju prilagoditi novonastalim uvjetima. Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što je izazvalo uzbunu jer je smatrao da je napredak u izgradnji “potpune odbrane” prespor.
Finska, s dugom granicom s Rusijom i iskustvom sukoba sa Sovjetskim Savezom tokom Drugog svjetskog rata, uvijek je održavala visok nivo odbrambene spremnosti. Švedska je, s druge strane, smanjivala vojnu infrastrukturu i tek nedavno počela s ponovnim pripremama.
– Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno – komentirao je Ilmari Kaihko, profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom fakultetu.
– Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to može dogoditi – rekao je on.
Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica finskog porijekla koja studira u Göteborgu, izjavila je da ju je početak rata u Ukrajini jako zabrinuo.
– Sad sam manje zabrinuta, ali još uvijek mislim o tome šta bih trebala uraditi ako izbije rat, pogotovo jer mi je porodica u Finskoj – navela je.
Brošure sadrže upute šta raditi u nekoliko scenarija i savjete koji pomažu građanima da se snađu u kriznim situacijama.
Finski kontrolni spisak pita građane kako bi preživjeli danima bez struje na zimskim temperaturama od minus 20 stepeni, dok se švedski kontrolni spisak fokusira na osnovne namirnice poput krompira, kupusa, mrkve i jaja, uz limenke bolognese umaka i unaprijed pripremljene supe.
Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson prisjetio se kako su se ranije pripremale brošure. “Dobro je imati informacije o tome kako se pripremiti, ali nemam sve spremno kod kuće,” priznao je.
Jedna od ključnih preporuka je da građani imaju dovoljno hrane i vode za piće za 72 sata. Međutim, postavlja se pitanje koliko je to praktično za veće porodice koje žive u manjim stanovima.
(Vijesti.ba / FENA)