Pokret je izazvao intenzivno globalno zanimanje, s milionima pregleda na TikToku i viralnim objavama na X-u koje ga slave kao revoluciju u pravima žena, prenosi The Guardian.
Međutim, unutar same Južne Koreje slika je složenija i na nekim mjestima feministički pokret je pod napadom.
„Nikada nisam čula za 4B dok nedavno“, kaže Lee Min-ji, službenica iz Seula koja je bila iznenađena tolikom međunarodnom pažnjom. „Razumijem odakle dolazi sav bijes, ali mislim da izbjegavanje svih odnosa s muškarcima nije rješenje.“
Park So-yeon, profesionalka u izdavaštvu iz Seula, kaže da se ne viđa sa muškarcima, jer prioritet daje svojoj profesionalnoj karijeri.
„Poput mene, većina mojih prijateljica više je fokusirana na karijeru nego na izlazak, ali to nije zbog 4B, to je jednostavno stvarnost života mladih profesionalki u Koreji“, kaže ona.
Odbacivanje nejednakog društva Naziv 4B potiče od četiri korejske riječi koje počinju s „bi“ (što znači „ne“): bihon (ne brak), bichulsan (ne rađanje), biyeonae (ne izlazak), i bisekseu (ne seks). Kao i kod prošlih „separatističkih“ feminističkih pokreta, 4B predstavlja odbacivanje heteroseksualnih odnosa kao način otpora patrijarhalnim strukturama.
Pokret je nastao sredinom 2010-ih, usred rastuće online feminističke aktivizma u Južnoj Koreji, zemlji u kojoj žene suočavaju s najvećim jazom u platama među zemljama OECD-a i trajnom diskriminacijom.
Nekoliko visokoprofilnih incidenata potaknulo je feministički aktivizam u posljednjim godinama. 2016. godine, žena je ubijena u blizini stanice Gangnam od strane muškog stranog napadača koji je rekao da je to učinio jer su ga žene „ignorisale“. Ovaj slučaj izazvao je nacionalne proteste protiv nasilja potaknutog mizoginijom.
Digitalni seksualni zločini dodatno su potaknuli feministički pokret, od široko rasprostranjene ilegalne snimanja kroz skrivene kamere do posljednje epidemije AI-generirane deepfake pornografije koja cilja mlade žene.
Online aktivisti također su izazvali južnokorejske zahtjeve za ljepotom. 2018. godine, neke mlade žene počele su objavljivati videozapise na kojima uništavaju proizvode za šminkanje i skraćuju kosu, što je postalo poznato kao pokret „spasi se iz steznika“.
Međutim, uslijedio je odgovor, do te mjere da je sama riječ „feminizam“ gotovo postala uvreda u Južnoj Koreji, noseći konotacije koje su daleko od zapadnih poimanja zagovaranja ravnopravnosti spolova, navodi The Guardian.
„Za razliku od zapada koji ima dugu historiju feminističkih pokreta, Koreja doživljava ove promjene na vrlo komprimirani način“, kaže Gowoon Jung, profesor sociologije na Korejskom sveučilištu. „To je dovelo do toga da mnogi gledaju feminizam samo u njegovom najradikalnijem obliku.“
Predsjednik Yoon Suk Yeol, koji je preuzeo dužnost 2022. godine, djelomično je došao na vlast zahvaljujući anti-feminističkoj sentimentu, udvarajući se nezadovoljnim mladim muškarcima obećanjem da će ukinuti ministarstvo za ravnopravnost spolova.
„4B je više feministička izjava koja predstavlja nezadovoljstvo i frustraciju mladih digitalnih feministkinja zbog korejskog društva“, objašnjava Minyoung Moon, predavač sociologije na Univerzitetu Clemson koji proučava online feminizam u Južnoj Koreji. „Međutim, njezina radikalna priroda doprinosi ozbiljnom odgovoru, s mnogim mladim muškarcima i nekim ženama koji sve feministkinje izjednačavaju s mrziteljicama muškaraca, što produbljuje društvene podjele.“
Lee Jeong-eun, koja živi u Busanu, kaže da feministkinje koje otvoreno pokazuju svoj stav suočavaju s povratnim udarom i online i offline. „Tretiraju te kao đavla“, kaže ona.
Ovaj strah nije neopravdan: prošle godine, ženu koja je radila na kiosku u Jinju nasilno je napao muškarac koji je pretpostavio da je feministkinja samo zato što je imala kratku kosu, što je dovelo do sudske presude koja je priznala mizoginiju kao motiv za zločin iz mržnje po prvi put.
Ova neprijateljska atmosfera dovela je do toga da mnoge mlade Korejke prakticiraju ono što znanstvenici poput Moon i Jung nazivaju „tiho feminizam“ – prihvaćanje feminističkih principa privatno dok izbjegavaju javnu identifikaciju s pokretom.
Utjecaj koji je teško izmjeriti Digitalni prostor Južne Koreje igra ključnu ulogu u izražavanju pokreta 4B. Anonimni online forumi i društvene mreže služe kao zaštićeni prostori za feministički diskurs koji bi mogao biti teško izražen javno. Međutim, online priroda pokreta čini gotovo nemogućim izmjeriti stvarnu skalu ili utjecaj 4B.
Unutar same Južne Koreje i prije Trumpove pobjede, 4B je primilo relativno malo mainstream pažnje, iako su međunarodni mediji pokušali povezati 4B s rekordno niskom stopom nataliteta u Koreji, koja je 2023. godine iznosila 0,72 djece po ženi. To može biti problematično, kaže Moon.
„Niska stopa nataliteta u Koreji je složeno pitanje i ne možete jednostavno reći da korejske žene koje bojkotiraju muškarce dovode do niske stope nataliteta“, kaže Moon.
Stopa nataliteta opada već desetljećima i često se pripisuje faktorima kao što su ekonomsko opterećenje odgajanja djece, visoki troškovi stanovanja, intenzivna konkurencija u obrazovanju i promjenjive prioritete. „Ne možemo dokazati da postoji povezanost između nezadovoljstva žena i korejskog društva i nataliteta“, kaže Moon.
Za Jung, globalna pažnja posvećena 4B odražava pomak u načinu na koji feministički pokreti putuju globalno. „Mnogi azijski socijalni pokreti su historijski bili pod utjecajem zapada, kao što smo vidjeli s pokretom #MeToo“, kaže ona.
„Sada vidimo pokrete koji su nastali u Koreji i koji potencijalno utječu na zapadna društva.“
(Vijesti.ba)