Republikanski kandidat za predsjednika Donald Trump planira okončati rat u Ukrajini “zamrzavanjem” sukoba ako pobijedi na predsjedničkim izborima, izvijestio je Financial Times, pozivajući se na izvore bliske timu bivšeg predsjednika.
Trump je ranije tvrdio da bi završio rat u Ukrajini u roku od “24 sata”, no nije objasnio kako bi to ostvario. Neki izvještaji i izjave iz Trumpovog užeg kruga sugerišu da bi to moglo značiti pritisak na Ukrajinu da ustupi dio teritorija ili odustane od svojih aspiracija za pridruženje NATO-u.
Republikanski kandidat za potpredsjednika J.D. Vance u septembru je iznio ideju o zamrzavanju rata uspostavom autonomnih regija i demilitariziranih zona s obje strane granice, ali bez članstva u NATO-u, navodi FT.
Prema riječima jednog od dugogodišnjih Trumpovih savjetnika, novi plan bi preispitao sporazume iz Minska iz 2014. i 2015., koji nikada nisu provedeni. Ti su sporazumi predviđali teritorijalnu cjelovitost Ukrajine s autonomnim zonama, dok okupirani Krim nije bio spomenut. Trumpov plan podrazumijeva uvođenje “klauzule o mehanizmu primjene”, odnosno uvođenje sankcija za kršenje sporazuma.
Evropske zemlje bi trebale preuzeti ulogu jamaca i “nadzornika” mirovnog procesa, dok bi učestvovanje Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a bilo minimalno, piše Financial Times.
“Postoje dvije stvari na kojima će Amerika inzistirati. Nećemo imati naše ljude u mehanizmu primjene. Nećemo to financirati. Evropa će to platiti”, dodao je Trumpov savjetnik.
Trumpovi saveznici tvrde da Ukrajina gubi rat te da je zbog toga forsiranje dogovora “moralno ispravno”. Trump smatra da bi aktualni američki predsjednik Joe Biden trebao razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao što su američki predsjednici razgovarali s čelnicima Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, te da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutačno nije opcija.
Fred Fleitz, bivši analitičar CIA-e koji je radio u Bijeloj kući za vrijeme Trumpovog mandata, a sada je u Centru za američku sigurnost, sugerisao je u intervjuu za FT da bi članstvo Ukrajine u NATO-u moglo biti skinuto s dnevnog reda na nekoliko godina, kako bi se Rusiju natjeralo na pregovore.
“Zamrzavamo sukob, Ukrajina ne ustupa teritorij, ne odustaje od teritorijalnih potraživanja i kreću pregovori s razumijevanjem da vjerovatno neće biti konačnog dogovora dok Putin ne ode s mjesta ruskog predsjednika”, rekao je Fleitz. Međutim ovaj pristup neće imati jednoglasnu podršku unutar Republikanske stranke, izvijestio je FT.
Mike Waltz, jedan od najistaknutijih republikanskih govornika o nacionalnoj sigurnosti u Zastupničkom domu, predložio je da bi Trump trebao zaprijetiti urušavanjem ruske ekonomije snižavanjem cijena nafte i plina kako bi Putina doveo za pregovarački stol.
“Izvozite jeftiniju, čišću američku naftu i plin širom svijeta. Snižavate cijenu”, dodao je Waltz.
Saudijska Arabija, važan Trumpov saveznik tokom njegovog prvog mandata, ne bi pozdravila takav potez. Ipak, ljudi bliski Trumpu inzistiraju na tome da će on izvršiti snažan ekonomski pritisak na Putina.
“Pokazao je da zna kako dovesti obje strane za stol”, rekao je Ric Grenell, bivši ambasador u Berlinu i Trumpov izaslanik za Balkan, prisjećajući se Abrahamovih sporazuma, dogovora koje su potpisali Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan dok je Trump bio na vlasti.
“To je činio dosljedno. Arapi i Izraelci, Rusi i Ukrajinci bit će sljedeći”, rekao je.
(Vijesti.ba)
IZVOR