Sjevernokorejske trupe prerušene u Burjate i Jakute, etničke manjine iz Sibira, dio su snaga od 12.000 vojnika koje su poslane u pomoć Rusiji prvenstveno da vrati regiju Kursk, koju Ukrajina dijelom drži od augusta i upada u Rusiju.
Taj kontingent označava prvo raspoređivanje strane vojske u ratu otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu 2022. iako se Moskva također obratila saveznicima, uključujući Sjevernu Koreju i Iran, za dostavu oružja kao odgovor na zapadnu vojnu podršku Ukrajini.
Pomoć ruskim trupama
Pjongjang je ranije snabdijevao Rusiju topničkim streljivom i drugim oružjem, poput balističkih raketa KN-23, koje su pratili sjevernokorejski časnici poslani da nadgledaju njihovu upotrebu na bojnom polju.
Sjevernokorejske snage su vjerojatno premalene da potpuno preokrenu tok rata, jer bi Rusija trebala udvostručiti svoj kontingent od 50.000 vojnika u Kursku kako bi potisnula ukrajinske trupe, ali i provela novi val mobilizacije kako bi u potpunosti ostvarila planirane uspjehe duž ukrajinskog fronta.
Ali sposobnost Sjeverne Koreje da pomogne nadoknaditi brojnost Rusiji mogla bi Ukrajini uzrokovati više problema, rekao je Jack Watling, viši znanstveni saradnik za kopneno ratovanje na Institutu Royal United Services.
“Oni imaju prilično dobru koheziju i mogli bi pomoći Rusima koji trenutno imaju dosta poteškoća u napredovanju”, rekao je Watling.
Sjevernokorejska pojačanja dolaze usred znakova da se Rusija bori s popunjavanjem svojih snaga. Broj ruskih vojnika poginulih ili ranjenih u Ukrajini premašio je navodno brojku od 100.000. Putin izbjegava uvesti dodatnu mobilizaciju jer se boji reakcije u ruskoj javnosti.
“Olujni korpus”
Stoga se Rusija oslanja na plaćenike, a sada i na trupe iz inozemstva.
“Sjeverna Koreja je novi najbolji prijatelj Rusije”, dodao je jedan od zapadnih dužnosnika.
Sjevernokorejski vojnici koji idu u Rusiju su iz jedanaeste armije Sjeverne Koreje, elitne jedinice poznate kao Olujni korpus, prema Nacionalnoj obavještajnoj službi Južne Koreje.
“Ovo nisu obični sjevernokorejski vojnici, od kojih većina nikada nije prošla odgovarajuću borbenu obuku”, rekao je Go Myong-hyun, viši saradnik južnokorejskog Državnog instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu.
“Ovo je dobro opremljeno, visoko obučeno mobilno lako pješaštvo.”
Sjevernokorejske snage stići će baš kad je Rusija potisnula ukrajinsku vojsku u Kursku, smanjujući površinu zemlje koju Ukrajina drži na između 600 i 700 četvornih kilometara u oktobru, u usporedbi s oko 1000 četvornih kilometara krajem augusta.
Za razliku od ukrajinske crte bojišnice, gdje se jedinice brane i napadaju s utvrđenih položaja, u regiji Kursk linija bojišnice nije definirana. To znači da Rusija ne može koristiti svoje prokušane metode: neprekidne pješačke napade, popraćene jakim topništvom.
Ključan razlog dolaska sjevernokorejskih vojnika
No Rusi koriste svoju zračnu nadmoć u toj regiji, a ukrajinske trupe su u teškoj situaciji.
“Svaki položaj i naselje tamo su čas ruske, a čas ukrajinske, i to po nekoliko puta dnevno”, rekao je Serhij Kuzan, direktor Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju u Kijevu.
“Imamo značajne gubitke i stalnu rotaciju i popunu, a s obzirom na to da se ovo događa, možemo ocijeniti da su borbe prilično intenzivne”, rekao je Kuzan, koji je nedavno posjetio ukrajinske pozadinske položaje nadzirući operaciju iz Sumija, odmah s druge strane granice.
Cilj Rusije je, pritiskom na nekoliko različitih točaka duž crte, prisiliti Ukrajinu u položaj u kojem je zadržavanje širine fronta neodrživo, rekao je Watling.
“Za Ukrajinu postoji stalni trošak držanja tog teritorija u regiji Kursk”, dodao je.
Tu dolazimo do najvažnijeg razloga raspoređivanja sjevernokorejskih snaga. One bi zapravo trebale biti ključne u potiskivanju Ukrajinaca iz Kurska te ponovnom potpunom prebacivanju borbe na ukrajinski teritorij, gdje je i dosad Ukrajina bila u nezavidnom položaju.
Podsjetimo, Ukrajinci se suočavaju s teškom situacijom u sve četiri regije koje je Rusija anektirala 2022. Luhansk je gotovo u potpunosti okupiran, dok se najteže bitke vode u Donjecku, gdje Rusi napreduju iz više smjerova.
Kimova računica
Odnosi između Moskve i Pjongjanga intenzivirali su se otkako je započeo rat u Ukrajini, a njihova saradnja se produbljuje kroz vojni i strateški sporazum. U junu 2023. ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong-un potpisali su sporazum o međusobnoj pomoći, koji uključuje klauzulu za “trenutnu vojnu i drugu pomoć” u slučaju rata.
Time je Kim dobio formalni okvir za podršku Moskvi, a Pjongjang je bio među prvim državama, uz Siriju, koje su priznale rusku aneksiju dijela ukrajinskog teritorija.
Kim Jong-un ima jasne strateške interese i računicu u ovom savezu. Prema južnokorejskom analitičaru Go Myong-hyunu, raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u Ukrajinu moglo bi Kimu dati značajniju pregovaračku poziciju prema Moskvi, potencijalno mu omogućujući pristup sofisticiranoj ruskoj vojnoj tehnologiji koja bi mogla unaprijediti sjevernokorejske raketne, svemirske i nuklearne programe.
Rusija bi također mogla osigurati Pjongjangu nužnu finansijsku i humanitarnu pomoć, kao i energente koji su Sjevernoj Koreji izuzetno potrebni zbog međunarodnih sankcija.
Reakcija Južne Koreje
Prema Alexanderu Gabuevu, direktoru Carnegie Russia Eurasia Centra, Moskva bi mogla dodatno nagraditi Sjevernu Koreju prijenosom naprednih vojnih tehnologija, kao što su raketni dizajni i podvodna ratna tehnologija, a suradnja između ruskih i sjevernokorejskih naučnika mogla bi dodatno osnažiti Pjongjangove kapacitete.
Ovaj savez izaziva zabrinutost u Južnoj Koreji, koja je dosad oklijevala s direktnom vojnom pomoći Ukrajini zbog straha od ruske reakcije, koja bi mogla uključivati povećanu vojnu saradnju s Pjongjangom. No Južna Koreja bi, potaknuta ovom prijetnjom, mogla revidirati svoj stav i povećati podršku Ukrajini kao odgovor na ovu novu osovinu Moskva-Pjongjang.
(Vijesti.ba)
IZVOR