Poznata po razmjeni robe i ideja između Istoka i Zapada, trgovinska ruta se dugo smatrala poveznicom nizinskih gradova. Međutim, koristeći tehnologiju daljinskog istraživanja, arheolozi su sada pronašli najmanje dva visinska grada koji su se nalazili na ključnom raskršću trgovačkih puteva.
Jedan od gradova – Tugunbulak, metropola koja se prostirala na najmanje 120 hektara – nalazio se više od 2.000 metara nadmorske visine, na visini koja se i danas smatra negostoljubivom.
„Historija Centralne Azije sada se mijenja s ovim otkrićem“, rekao je arheolog Farhod Maksudov, član istraživačkog tima.
Tim vjeruje da su Tugunbulak i manji grad, Tašbulak, bili užurbana naselja između 8. i 11. stoljeća, u srednjem vijeku, kada je ovo područje bilo pod kontrolom moćne turske dinastije, piše BBC.
Samo 3% svjetske populacije danas živi na ovoj nadmorskoj visini. Lhasa u Tibetu i Cusco u Peruu među rijetkim su primjerima.
Otkriće koje su predvodili gospodin Maksudov, direktor Nacionalnog centra za arheologiju Uzbekistana, i Michael Frachetti, arheolog sa Univerziteta Washington u St. Louisu, bilo je moguće zahvaljujući dronovima i daljinskoj istraživačkoj tehnologiji poznatoj kao lidar, koji koristi reflektiranu svjetlost za stvaranje trodimenzionalnih mapa okoline.
Njihovo istraživanje objavljeno je ove sedmice u naučnom časopisu Nature, a stručnjaci koji nisu uključeni u istraživanje pohvalili su njegov značaj za razumijevanje načina života nomadskih zajednica.
Tim je otkrio prostranu metropolu Tugunbulak na osnovu dojave jednog lokalnog službenika. Prvi su pronašli Tašbulak, manji grad, 2011. godine dok su istraživali planine. Pronašli su grobna mjesta, hiljade fragmenata keramike i druge znakove da je to područje bilo naseljeno.
Historijski izvori spominju gradove u regionu, rekao je Frachetti, ali tim nije očekivao da će pronaći srednjovjekovni grad od 12 hektara na visini od 2.200 metara.
„Bili smo prilično zatečeni“, rekao je Frachetti za BBC.
Čak je i uspon na to područje bio težak, dodao je, jer su nailazili na jake vjetrove, oluje i logističke izazove.
Četiri godine kasnije, lokalni šumar ih je obavijestio o drugoj lokaciji blizu Tašbulaka. “Službenik je rekao: ‘Mislim da imam keramiku te vrste u mom dvorištu.’ Tako smo otišli do njegove kuće… I otkrili da je njegova kuća izgrađena na srednjovjekovnoj citadeli. Doslovno je živio na velikom gradu”, rekao je Frachetti.
Najveći izazov u ovim otkrićima bio je uvjeriti akademsku zajednicu da ovi gradovi zaista postoje.
„Rekli bismo ljudima da smo pronašli ovo nevjerovatno mjesto, a oni bi bili skeptični, mislili bi možda da nije tako veliko, ili da je samo humka, ili dvorac… To je bio veliki izazov, kako naučno dokumentovati ovaj grad kako bismo stvarno pokazali šta je to“, rekao je Frachetti.
Godine 2022., tim se vratio sa dronom opremljenim lidar senzorom, koji je pomogao da se otkriju površinski slojevi i prikažu zidovi, stražarske kule, složeni arhitektonski elementi i druge utvrde u Tugunbulaku.
Istraživači sugeriraju da su zajednice možda odlučile da se nasele u Tugunbulaku i Tašbulaku kako bi iskoristile jake vjetrove za loženje vatre potrebne za topljenje željezne rude – kojom je ovo područje bilo bogato. Preliminarna iskopavanja također su otkrila peći za proizvodnju.
„Ko god je imao željezo u rukama u srednjem vijeku bio je veoma moćan“, rekao je Maksudov.
Međutim, ovo je također moglo dovesti do propasti ovih zajednica, rekao je. Ovo područje je nekada bilo prekriveno gustom šumom kleke, ali ona je možda isječena kako bi se olakšala proizvodnja željeza. „Područje je postalo ekološki vrlo nestabilno zbog bujica, zbog lavina“, rekao je.
Obično su naučnici očekivali da će pronaći dokaze o naseljima niže u dolini, „tako da su ova otkrića izvanredna“, rekao je Peter Frankopan, profesor globalne historije na Univerzitetu u Oxfordu.
„Kakva nevjerovatna riznica… koja pokazuje duboke međusobne povezanosti koje su presijecale Aziju, kao i veze između eksploatacije prirodnih resursa prije više od milenijuma“, rekao je.
Urbanistički lokaliteti na velikim nadmorskim visinama „izuzetno su rijetki“ u arheološkim zapisima jer zajednice suočavaju s jedinstvenim izazovima u naseljavanju na tim visinama, rekao je Zachary Silvia, arheolog na Univerzitetu Brown.
Rad tima pruža „ogroman doprinos proučavanju srednjovjekovnog urbanizma u Centralnoj Aziji“, napisao je u komentaru za Nature.
(Vijesti.ba)