Mađarska i Slovačka se, također, protive toj odluci, “obzirom na to da njihovi lideri zauzimaju proruske stavove”, piše Politico, pozivajući se na četiri zvaničnika NATO-a i SAD, kao i pojedine diplomate.
Ostale države su, dodaje se, nevoljne brzo odgovoriti na zahtjev Kijeva i “prija im što se kriju u sjenci”.
“Države poput Belgije, Slovenije ili Španije kriju se iza SAD-a i Njemačke. Jednostavno ne pokazuju nikakvu inicijativu”, rekao je neimenovani zvaničnik NATO-a.
Iako te države podržavaju ideju u teoriji, “kada se situacija približi realizaciji, javno će se više protiviti”, objasnio je drugi viši zvaničnik.
Međutim, zvaničnici koji su razgovarali s novinarima istakli su da ni SAD ni Njemačka ne isključuju potencijalno buduće članstvo Ukrajine u NATO-u.
Pozivanje Ukrajine u NATO je prvi dio ‘Plana pobjede’ Zelenskog, koji je on predstavio evropskim liderima u Briselu 17. oktobra.
U svom pobjedničkom planu ukrajinski predsjednik je tražio hitnu pozivnicu, ali je priznao da će ulazak u Alijansu biti moguć tek nakon završetka rata s Rusijom. No, ključni članovi saveza su zabrinuti da bi mogli biti upleteni u rat s Rusijom.
Zelenski je priznao da ga njemački kancelar Olaf Scholz neće podržati u brzom pozivu za članstvo u NATO-u.
(Vijesti.ba)