Naime, neke od ključnih članica saveza ne žele da se to dogodi, javlja Politico.
Njemačka i SAD su među glavnim zemljama koje ne žele ispuniti želju Zelenskog za trenutni poziv za pridruživanje NATO-u, rekla su Politicu četvorica zvaničnika i diplomata SAD-a i NATO-a, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni.
U svom Planu pobjede Zelenski je tražio trenutnu pozivnicu, ali je priznao da će stvarno pridruživanje savezu biti moguće tek nakon završetka rata s Rusijom. On je, podsjetimo, nedavno inzistirao na tome da je “od temeljne važnosti” da Ukrajina “primi poziv tijekom rata”.
No ključni članovi saveza zabrinuti su da ne upadnu u zamku rata s Rusijom.
U intervjuu za Politico američka ambasadorica pri NATO-u u odlasku Julianne Smith istaknula je američki stav. “Savez do danas nije došao do točke u kojoj je spreman ponuditi članstvo ili poziv Ukrajini”, rekla je.
Sam Zelenski je priznao da Olaf Scholz, kancelar Njemačke, koja je u isporukama oružja Ukrajini odmah iza Amerike, neće podržati ideju o brzom pozivu Ukrajini za članstvo u NATO-u.
“Imam jako dobar odnos sa Scholzom. Zahvalan sam što pomaže. Njemačka je druga po potpori”, rekao je Zelenski novinarima ranije ove sedmice. “Ali njemačka je strana skeptična oko našeg ulaska u NATO… Svi ćemo morati puno raditi s njemačkom stranom. Ali ipak će Sjedinjene Države imati utjecaja na to.”
Njemačka i SAD nisu jedine zemlje koje blokiraju brzi poziv Ukrajini u NATO.
Protive se Mađarska i Slovačka, ali iz drugih razloga. Njihovi sadašnji populistički lideri zauzimaju prokremaljske stavove, pri čemu mađarski premijer Viktor Orban blokira fondove EU za naoružavanje Ukrajine, baš kao i NATO-ov program za slanje vojne pomoći Kijevu.
U objavi na društvenim mrežama Orban je plan Zelenskog za pobjedu nazvao “više nego zastrašujućim”.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je ranije ovog mjeseca da bi puštanje Ukrajine u NATO “bila dobra osnova za treći svjetski rat” i obećao da na to “nikada neće pristati”.
Postoje i druge zemlje koje ne žele brzo pozvati Ukrajinu u NATO.
“Zemlje poput Belgije, Slovenije i Španije skrivaju se iza SAD-a i Njemačke”, rekao je jedan od zvaničnika NATO-a. Drugi je zvaničnik rekao da te zemlje Ukrajinu “podržavaju apstraktno, ali kad se ideja približi realizaciji”, počet će se javno protiviti.
To ih dovodi u sukob sa zemljama s Baltika i Poljskom, koje su puno više entuzijastične oko pozivnice Ukrajini
Poljska se zalaže za “otvaranje NATO perspektive za Ukrajinu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk tokom prošlosedmičnog sammita lidera EU. “To se nije promijenilo. U tom smislu solidarni smo s Ukrajinom.”
“Mi se brinemo da NATO ne postane strana u ratu, tako da se ovaj rat ne pretvori u puno veću katastrofu”, rekao je Scholz novinarima tokom prošlosedmičnog posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Berlinu.
Međutim, zvaničnika koji su razgovarali s Politicom nastojali su naglasiti da ni SAD ni Njemačka ne isključuju eventualno pristupanje Ukrajine savezu.
Stajalište Bidenove administracije dugo je bilo da će do ulaska u NATO doći nakon što rat završi – ali nije naveden nikakav vremenski okvir kako bi se izbjegao bijes ruskog lidera Vladimira Putina.
Iako je Biden pomogao u ponovnom osnaživanju i širenju NATO-a, a SAD je glavni donator vojne pomoći Ukrajini, njegova administracija također vjeruje da većina evropskih prijestolnica ne bi podržala brzi poziv Ukrajini u NATO, prema visokom američkom zvaničniku. Potencijalni budući poziv NATO-a također bi bio povezan s potrebnim reformama za borbu protiv korupcije u Ukrajini, rekao je zvaničnik.
Bijela kuća nije izrazila iznenađenje mogućnošću da će Zelenski pojačati kampanju pritiska kako bi dobio pozivnicu za NATO prije izbora u SAD-u iz straha da bi Trump, ako pobijedi, dramatično smanjio pomoć Kijevu.
(Vijesti.ba)