Upoređujući ovogodišnje izbore s onima održanim 2020. godine, vidljiv je značajan pad broja glasova za 3.068 što ukazuje na manjak birača, ali i na trend odlaska stanovništva.
Naime, prema službenim podacima, 2020. godine bilo je 21.398 važećih listića, dok je ove godine taj broj smanjen na 18.332, što predstavlja razliku od 3.068 glasova, odnosno birača manje.
Ovaj pad se uklapa u širi trend koji pogađa i opće izbore u kantonu. Tako su 2018. godine na općim izborima zabilježena 92.299 važeća listića, dok ih je četiri godine kasnije, 2022. godine, bilo 90.346, što je pad od 1.953 glasa.
Profesor u Umjetničkoj školi “Nusret Keskin – Braco” u Bihaću i aktivni promatrač ovogodišnjih izbora Almir Dupanović ističe da se broj birača smanjuje sa svakim izbornim ciklusom, u prosjeku za 1.500 do 2.000 glasova po izborima.
-Suočavamo se s negativnom migracijom i padom nataliteta, ali ono što je posebno zabrinjavajuće je sve veća nezainteresiranost stanovništva za političke procese – ocjenjuje Dupanović za Fenu.
Smatra da se politička apatija osjeća u cijelom Bihaću.
-U razgovorima s prijateljima, poznanicima i komšijama koji su također bili kandidati, zaključili smo da je politička letargija veoma prisutna. Kandidati predstavljaju svoje programe, razgovaraju s biračima i dobivaju obećanja o podršci, no na kraju se mnogi od tih birača uopće ne pojave na biralištima – naveo je.
Jedna od glavnih prepreka, mišljenja je, jeste netačnost biračkih spiskova.
-Mnogo ljudi koji su otišli iz Bosne i Hercegovine za boljim životom i dalje su na biračkim spiskovima, što dodatno smanjuje percepciju izlaznosti. Smatram da je realna brojka onih koji žive u zemlji znatno manja nego što se prikazuje, možda i do 30 posto biračkog tijela više ne živi u BiH – dodaje Dupanović.
On vjeruje da se razlog opadanja broja glasova krije u sve manjem povjerenju građana u izborni proces.
-Građani su izgubili vjeru u demokratske procese. Imamo situacije gdje kandidati, čak i u mjestima gdje imaju bližu familiju i prijatelje, dobiju nula glasova, što izaziva sumnju. Uz to, skoro 10 posto listića se redovno proglašava nevažećim, a javnost nema uvid u razloge. To stvara potpuni osjećaj nepovjerenja u izbore i demokratiju – upozorava Dupanović.
(Vijesti.ba / FENA)