U izvještaju WMO objavljenom u ponedjeljak također se navodi da su glečeri koji napajaju mnoge rijeke u svetu pretrpjeli najveći gubitak mase u posljednjih pet decenija, upozoravajući da topljenje leda može ugroziti dugoročnu sigurnost vode za milione ljudi širom sveta, prenosi AFP.
“Podaci govore o opasnosti u vidu sve ekstremnijih padavina, poplava i suša koje nanose veliki danak životima, ekosistemima i ekonomijama”, rekla je generalna sekretara WMO, Selest Saulo.
Ona je rekla da su rastuće temperature djelimično dovele do toga da hidrološki ciklus postane “nestalniji i najpredvidiviji” na načine koji mogu da proizvedu “previše ili premalo vode” i kroz suše i kroz poplave.
WMO kaže da se oko 3,6 milijardi ljudi suočava sa neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec dana godišnje, a očekuje se da će ta brojka porasti na čak pet milijardi do 2050. godine.
Svet se suočio sa najtoplijom godinom u historiji 2023. godine, a ljeto ove godine je bilo i najtoplije ljeto ikada koje je izazvalo znake upozorenja za mogući novi godišnji rekord u 2024. godini.
“U posljednje 33 godine podataka, nikada nismo imali tako veliko područje širom sveta koje je bilo pod tako suhim uslovima”, rekao je direktor hidrologije, vode i kriosfere u WMO, Stefan Ulenbruk.
WMO je pozvao na poboljšanja u prikupljanju i razmjeni podataka kako bi se razjasnila stvarna slika o vodnim resursima i pomoglo zemljama i zajednicama koje mere treba da preuzmu kao odgovor.
U izvještaju se navodi da su jug SAD, Centralna Amerika i južnoameričke zemlje Argentina, Brazil, Peru i Urugvaj suočene sa uslovima suše i “najnižim nivoima vode ikada zabilježenim u Amazonu i jezeru Titikaka”, koje se nalazi na granici između Perua i Bolivije.
(Vijesti.ba)
IZVOR