Zatvori meni
    Subota, Decembar. 13
    Pretplati se
    Svijet

    Novi šef NATO-a posjetio Ukrajinu u svojoj prvoj posjeti otkako je preuzeo dužnost

    Rutte se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu dok su u glavnom gradu Ukrajine dvaput odjeknule sirene za zračnu opasnost.

    Novi lider NATO-a obećao je, nakon što je u utorak preuzeo dužnost, da će pomoći u jačanju zapadne podrške Ukrajini, koja se bori protiv ruske invazije u punom obimu od februara 2022. godine, a nedavno se našla u defanzivi zbog neumoljivog napada ruske vojske u istočnim regijama.

    Rutte je izrazio uvjerenje da može surađivati s bilo kim ko bude izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, najmoćnijeg člana saveza, na izborima u novembru. To bi mogao biti ključni trenutak za ukrajinske napore da osigura stalnu zapadnu podršku.

    Zelenski je rekao da je s Rutteom razgovarao o elementima ukrajinskog “plana pobjede”, uoči NATO sastanka u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj sljedeće sedmice, piše AP.

    Dvojica lidera također su razgovarali o situaciji na bojnom polju i specifičnim potrebama ukrajinskih vojnih jedinica. Zelenski je ponovio da Ukrajini treba više oružja, uključujući dalekometno oružje.

    Rutte je ponovio nepokolebljivu podršku saveza Ukrajini, rekavši da je “Ukrajina bliža NATO-u nego ikad prije.”

    Na pitanje o mogućnostima članstva Ukrajine u NATO-u, Rutte je rekao da su nedavni koraci koje je NATO poduzeo “izgradili most prema članstvu u NATO-u”, uključujući 40 milijardi eura (44 milijarde dolara) pomoći, bilateralne sigurnosne sporazume između saveznika i formiranje novog NATO zapovjedništva za koordinaciju pomoći i obuke.

    Rutte je stigao nakon što je ruska klizna bomba pogodila petospratnu stambenu zgradu u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini, ranivši najmanje 12 ljudi, uključujući trogodišnju djevojčicu, saopćili su lokalni zvaničnici u četvrtak.

    Bomba je pogodila između trećeg i četvrtog sprata zgrade u srijedu navečer, izazvavši požare, rekao je guverner Harkivske oblasti Oleh Synjehubov. Vatrogasci su pretraživali preživjele kroz dim i ruševine.

    Grad Harkiv, koji se nalazi oko 30 kilometara (18 milja) od ruske granice, bio je česta meta zračnih napada tokom rata protiv Rusije, koji sada ulazi u svoju treću godinu.

    Klizne bombe postale su sve češće oružje u ratu. Terorizirale su civile i razbijale ukrajinske odbrambene linije.

    Bile su ključni faktor u ruskom osvajanju taktički značajnog grada Vuhledara u srijedu, dok su ruske snage uništavale istočnu oblast Donjecka i prisiljavale iscrpljene ukrajinske trupe na povlačenje iz uništenih gradova i sela.

    Ukrajina nema efikasne protivmjere za klizne bombe, koje su lansirane s ruskih aviona unutar Rusije.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da posljednji napad na Harkiv naglašava hitnu potrebu za povećanom podrškom zapadnih saveznika Ukrajini.

    Zelenski je nedavno održao razgovore s dužnosnicima u Sjedinjenim Državama u pokušaju da osigura daljnju zapadnu vojnu podršku.

    Rusija je imala inicijativu na bojnom polju od kraja prošle godine, kada je ukrajinska kontraofanziva oslabila. Ukrajina se suočava s kritičnim problemom ljudstva na prvoj liniji i napreže se da zadrži ruske brutalne napade.

    Iako su ruska napredovanja na bojnom polju bila postepena, njihovo stalno napredovanje se zbraja jer Ukrajinci bivaju potisnuti unazad i prepuštaju teritorij.

    Obje strane nastavile su s redovnim prekograničnim zračnim napadima, obično noću.

    Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopćilo je u četvrtak da je uništilo 78 od 105 dronova Shahed koje je Rusija lansirala tokom noći, dok je 15 regija u zemlji bilo napadnuto.

    Ruska vojska je, u međuvremenu, presrela 113 ukrajinskih dronova tokom noći, prema saopćenju Ministarstva odbrane u Moskvi. Dronovi su uništeni iznad četiri ruske regije na granici s Ukrajinom — Belgorod, Brjansk, Kursk i Voronjež, navodi se u saopćenju.

    (Vijesti.ba)




    IZVOR

    Dijeliti.

    Možda vas zanima