Uskoro počinje nova školska godina, a prijelaz s ljetnih praznika na novu rutinu, više odgovornosti i sve što dolazi s jeseni za neku djecu može biti previše iscrpljujuće, baš kao i za njihove roditelje.
Zato je važno dovoljno rano početi uvoditi promjene u životnu rutinu koje će djeci i roditeljima omogućiti da taj prijelaz bude što manje stresan za sve.
Profesionalna klinička savjetnica, Claudia Skowron, za Psychology Today izdvojila je nekoliko najboljih načina kako roditelji mogu olakšati djeci, ali i sebi, početak nove školske godine.
Kako roditelji mogu olakšati djeci?
Skowron je izdvojila nekoliko savjeta koje roditelji mogu primijeniti kako bi im početak nove školske godine bio što lakši i bez puno stresa. Njene metode uključuju ostavljanje mogućnosti da djeca odaberu nešto sama za sebe, organiziranost i slično. Evo što je sve izdvojila:
- Započnite rutinu ciklusa spavanja i buđenja koja oponaša školsku rutinu, najmanje sedmicu dana prije početka škole
- Pohvalite pozitivno ponašanje pri povratku u školu, ali također potvrdite brige vašeg djeteta
- Razgovarajte o prijelazu s ljetnih praznika na početak škole i što možete očekivati u tom razdoblju
- Dopustite djetetu izbor da samo odabere školske materijale, odjeću za prvi dan i slično
- Potaknite ih da budu organizirani. Neka školsku godinu započnu čistom i urednom spavaćom sobom, organizacijom školske torbe i radnog stola, te neka naprave neke pripreme na računaru
- Umjesto postavljanja otvorenih pitanja poput: “Kako je danas bilo u školi?”, postavite im pitanja poput: “Koju si jednu stvar danas naučio/la?” ili “S kojim si kolegom iz razreda danas najviše razgovarao/la?”.
Kako objašnjava savjetnica, “roditelji apsolutno trebaju odušak za vlastite brige, ali to trebaju učiniti daleko od djeteta.” Također, možda je još izazovnije smanjiti pretjerano generaliziranje i anticipacijsku anksioznost.
“Pretjerano generaliziranje je kognitivno iskrivljenje koje navodi na vjerovanje da će se, samo zato što se nešto dogodilo jednom ili nekoliko puta, nastaviti događati na isti način. Tu je i anticipacijska anksioznost koja tjera pojedinca da brine o nečemu što će se dogoditi u budućnosti, a što možda nije relevantno danas ili u ovom trenutku”, objašnjava ona za Psychology Today.
Savjetnica smatra kako je važno da roditelji nauče “upravljati pretjeranim generaliziranjem i dopustiti da svaka nova školska godina bude vlastiti događaj umjesto da razmišljaju o prošlim iskustvima”. Iako je korisno procijeniti što je prošle godine funkcioniralo, a što nije, važno je ne pretpostavljati da se loše situacije nužno neće dogoditi u budućnosti.
“To nam omogućuje da budemo svjesniji i fokusiraniji na sadašnjost. Ne negiramo svoje brige, već ih jednostavno ostavljamo po strani i ‘pokupimo’ kada su važnije”, zaključuje Skowron.
(Vijesti.ba)