Rusija je postala država s najviše sankcija Zapada, koje su uvedene nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nadmašivši Iran i Sjevernu Koreju. Uprkos pritisku, ruska ekonomija je u prvoj polovini ove godine porasla za 4,7 posto, piše britanska agencija Reuters.
“Ovo je priča za nadolazeće decenije. Bez obzira na razvoj događaja i rezultate mirnog rješenja u Ukrajini, što je zapravo samo izgovor. Sankcije su prvi put uvedene puno ranije. Njihov krajnji cilj je nelojalna konkurencija”, rekao je Dmitri Biričevski, šef Odjela za ekonomsku saradnju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Panel pod nazivom “Sankcije Rusiji – naprijed u beskraj?” bio je dio šire rasprave u ruskoj politici i poslovanju o tome treba li Moskva raditi na ublažavanju sankcija ili ih prihvatiti kao dugoročnu stvarnost i naučiti ih zaobići.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će ukidanje svih sankcija nametnutih Rusiji biti jedan od njegovih uvjeta za mir. Mnogi ruski poslovni ljudi privatno su nezadovoljni sankcijama, ali se boje da će izgubiti svoje bogatstvo ako budu protiv Putina ili najviših vojnih i obavještajnih zvaničnika tokom rata, navodi Reuters.
Prošle sedmice se milijarder Oleg Deripaska suočio se s reakcijom pristalica vlasti nakon što je dao rijetku antiratnu izjavu, opisujući sukob kao “lud” i pozivajući na prekid vatre bez preduvjeta.
Biričevski je rekao da su sankcije imale neke koristi, prisiljavajući Rusiju da restrukturira svoju privredu i proizvodi više robe s dodanom vrijednošću koja se prije uvozila iz zapadnih država.
“U 1990-im smo mislili da, ako imamo naftu i plin, sve ostalo možemo kupiti u inostranstvu. Sada to ne možemo kupiti”, rekao je.
Upozorio je da će “spirala sankcija” nastaviti nanositi više problema, budući da zapadni regulatori ciljaju na sektore koji još nisu sankcionirani.
Zapadni zvaničnici vršili su pritisak na ruske trgovinske partnere, prijeteći da će im prekinuti pristup zapadnim tržištima ako budu sarađivali s Rusijom, dodao je zvaničnik Ministarstva.
Rekao je da Moskva dijeli strategije s drugim sankcioniranim zemljama kao što su Iran, Sjeverna Koreja i Venecuela, s ciljem stvaranja međunarodne koalicije “protiv sankcija” kako bi se zajednički oduprli pritisku Zapada.
(Vijesti.ba)
IZVOR