Istaknuli su da politički subjekti očigledno ne prezaju od kršenja izbornih pravila, što dodatno naglašava potrebu za značajnijim sankcijama koje bi ih odvratile od njihovog činjenja i ponavljanja.
Koalicija “Pod lupom“, koja provodi misiju građanskog, nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora u BiH, ukazala je na to da Centralna izborna komisija BiH usko tumači odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na preuranjenu izbornu kampanju i zloupotrebu javnih sredstava i resursa, te da ili ne izriče sankcije za kršenje izbornih pravila ili političkim subjektima izriče minimalne sankcije koje nisu odvraćajućeg karaktera.
Kako je navedeno, od 393 prijave CIK-u, izrečene su sankcije u samo 59 slučajeva, znači da tek svaka sedma prijava rezultira kaznom.
Predstavnici Koalicije „Pod lupom“ predstavili su ključne nalaze dugoročnog građanskog, nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora 2024. u BiH za period od 22. jula do 11. augusta ove godine.
Koordinator za odnose sa javnostima i medijima Hasan Kamenjaković je kazao da su u okviru posmatračke misije Koalicije “Pod lupom” do sada zabilježene ukupno 273 izborne nepravilnosti – 102 slučaja se odnose na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, 80 slučajeva na preuranjenu izbornu kampanju, 36 slučajeva na propuste u radu lokalnih izbornih komisija, 21 slučaj na nepravilnosti u radu medija.
– Zabilježili smo također i 11 slučajeva pritisaka na birače i 23 slučaja ostalih izbornih nepravilnosti – naveo je Kamenjaković.
Dodao je da se najveći broj nepravilnosti odnosi na političke subjekte: SNSD 42 slučaja, SDA 24, SDP BiH 18, SDS 17 i HDZ BiH 12 slučajeva.
– Najveći broj zabilježenih slučajeva se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava i resursa. Kao i u svakom izbornom ciklusu, najveći broj slučajeva zloupotrebe javnih resursa odnosi se na slučajeve intenziviranja javnih radova, posjete funkcionera sa viših nivoa vlasti, a ostali slučajevi zloupotrebe javnih resursa se odnose na pružanje novčane ili nenovčane pomoći određenim kategorijama građana, promociju kandidata na događajima koje finansiraju javne ustanove, preduzeća itd. – kazao je Kamenjaković.
Kada je riječ o analizi rada lokalnih izbornih komisija, zabilježeno je 36 propusta u njihovom radu.
Na osnovu ovih nalaza, odnosno ključnih nepravilnosti, Koalicija “Pod lupom” je podnijela 62 prijave Centralnoj izbornoj komisiji BiH koje se odnose prvenstveno na preuranjenu izbornu kampanju, na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, ali i na trgovinu mjestima u biračkim odborima.
– CIK BiH je na osnovu prijava Koalicije ‘Pod lupom’ do sada izrekao sankcije u 11 slučajeva u iznosu od 41.800 KM – naveo je Kamenjaković.
Projekt menadžer Koalicije “Pod Lupom” Dario Jovanović je kazao da CIK BiH vrlo usko tumači odredbe koje se odnose na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih sredstava i resursa.
– Od 393 prijave izrečene su sankcije u samo 59 slučajeva, odnosno svega 15 posto. Tek svaka sedma prijava rezultira kaznom. Funkcionerska kampanja cvjeta i svakom građaninu je jasno da je to kampanja, osim čini se Centralnoj izbornoj komisiji. Zloupotreba javnih resursa se ne sankcioniše i pored jasnih propisa i namjere zakonodavca da spriječi ovaj vid nepravilnosti – naveo je Jovanović.
Kaže da i one kazne koje CIK BiH izrekne su minimalne i nisu odvraćajućeg karaktera.
– Minimalna moguća propisana sankcija predviđena zakonom za političke subjekte je 3.000 KM. Prosječna, koju je do danas u 59 slučajeva izricao CIK, je 3.750 KM. Dakle, skoro pa minimalne se sankcije izriču. Do sada nije bilo ni približno izrečene sankcije u iznosu maksimalne kazne, koja iznosi do 30.000 KM za političke subjekte i dodatno do 15.000 KM za kandidate i kandidatkinje – kazao je Jovanović.
Iznio je podatak da se na 10 političkih stranaka koje kontinuirano krše izborna pravila odnosi dvije trećine pristiglih prijava i čak 80 posto izrečenih kazni.
– To su višestruki povratnici u kršenju izbornih pravila, koji se moraju početi najstrožije kažnjavati – istaknuo je Jovanović.
Kazao je da Centralna izborna komisija mora početi kažnjavati funkcionersku kampanju, jer je jasno riječ o promociji funkcionera kao kandidata političkih stranaka na izborima.
– CIK BiH također mora izricati sankcije za sve tipove zloupotrebe javnih resursa i bilo koje oblike plaćenog javnog oglašavanja političkih subjekata u vremenu kada je to zabranjeno. CIK treba početi izricati maksimalne sankcije za višestruke prekršioce izbornih pravila, kako se kršenje zakona ne bi isplatilo. Jer sada se u BiH isplati kršiti izborna pravila, jer to donosi veću korist političkim subjektima nego što su sankcije koje se do sada u praksi CIK-a izreknu – zaključio je Jovanović.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić je kazao da će u narednom periodu pokušati da učine sve da se makar stvori jedan drugačiji društveni ambijent, kada krene zvanična zakonom predviđena kampanja, da nema kršenja Izbornog zakona.
Po njegovim riječima, najveća odgovornost je upravo na onima koji donose zakone ove države, a onda ih krše, “što govori da stvarno nema vladavine prava i političke odgovornosti prema onom što smo mi donijeli, ali živimo u takvoj državi”.
– Uočili smo određene stvari koje treba popraviti i jasno precizirati zakonom. Razgovarali smo u Koaliciji “Pod lupom” da se osim ovih novčanih kazni mora predvidjeti kod višestrukih povratnika, ne samo skidanje kandidata s liste, nego nakon uočenih pet ili deset kršenja Izbornog zakona poništavanje ovjere tog političkog subjekta za učešće na izborima – kazao je Šehić.
To bi, dodao je on, bila najadekvatnija kazna koja bi njih stvarno pogodila i onda bi počeli razmišljati o politici koja može biti časno zanimanje.
Iz Koalicije “Pod lupom” su podsjetili da se građani mogu prijaviti za nestranačke posmatrače izbornog dana do 31. augusta 2024.godine, kao i prijaviti sve izborne nepravilnosti Koaliciji „Pod lupom“.
(Vijesti.ba / FENA)
IZVOR