Čini se da nema neposrednog rizika za sigurnost snabdijevanja Mađarske i Slovačke naftom s obzirom na to da sankcije koje je Ukrajina uvela ruskom proizvođaču nafte Lukoil ne utiču na tranzit nafte preko Ukrajine u Mađarsku, saopćila je u četvrtak Evropska komisija.
U pismu upućenom ministrima vanjskih poslova Mađarske i Slovačke, potpredsjednik Evropske komisije za trgovinu, Valdis Dombrovskis naveo je da prema informacijama dobijenim od mađarskog MOL-a, uvoznika ruske nafte, nafta postaje vlasništvo trgovačkih kompanija na rusko-ukrajinskoj granici, te stoga ne podliježe sankcijama.
– Službe komisije preliminarno su zaključile da se hitne konsultacije ne čine opravdanim jer trenutno nema naznaka neposrednog rizika za sigurnost snabdijevanja – navodi se u pismu u u čiji je uvid došao Reuters.
Slovačka i Mađarska – dvije zemlje koje se protive vojnoj pomoći zapadnih saveznika Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije – žalile su se zbog poteza Kijeva da prošlog mjeseca stavi Lukoil na svoj popis sankcija, navodeći da ih je to spriječilo da kupuju rusku naftu za svoje rafinerije, prijeteći sigurnosti snabdijevanja.
Sankcije protiv Lukoila počele su stupati na snagu krajem juna, ali su Mađarska i Slovačka tek sredinom jula prijavile probleme sa snabdijevanjem.
Naftovod Družba, ili “prijateljstvo”, koji povezuje Rusiju s istočnom Evropom ostao je u funkciji tokom više od dvije godine rata, iako se EU odvojila od većine drugih izvora ruskog snabdijevanja energentima.
Južni krak naftovoda ide preko Ukrajine prema Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, i godinama je bio primarni izvor snabdijevanja za njihove rafinerije. Rosneft, Lukoil i Tatneft bili su glavni ruski izvoznici na toj ruti.
Komisija je saopćila da je značajan broj vlada članica EU upitao zašto se Mađarska i Slovačka još nisu diverzificirale od ruske nafte, dvije godine nakon što je Moskva napala Ukrajinu i Evropska unija odlučila je prestati kupovati rusku sirovu naftu kako ne bi finansirala ruske ratne napore.
Komisija tvrdi da prema njenoj analizi postoji dovoljno slobodnih kapaciteta na Jadranskom naftovodu JANAF za snabdijevanje obje zemlje naftom kupljenom od drugih dobavljača, a ne od onih u Rusiji.
– Trebalo bi aktivno težiti cilju diverzifikacije od ruskih fosilnih goriva – navodi komisija u pismu, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / FENA)