Uredba o obnovi prirode ključni je zakon u okviru Zelenog plana. Njime se predviđa obnova najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju do 2030. i svih ekosistema do 2050. godine, prenosi HINA.
Iako su Vijeće, koje predstavlja države članice i Evropski parlament postigli dogovor o uredbi u novembru prošle godine, njegova službena potvrda trebala je biti samo formalnost, ali jedva je prošao u Evropskom parlamentu, a u Vijeću nije bilo kvalificirane većine. U Evropskom parlamentu u februaru ove godine, izglasan je tijesnom većinom, a onda je zapelo u Vijeću.
Do proboja je došlo kada je austrijska ministrica za okoliš iz reda Zelenih Leonore Gewessler odlučila podržati zakon uprkos suprotnoj preporuci svoje vlade što je omogućilo kvalificiranu većinu. To znači da je za zakon morala glasati većina od 55 država članica, dakle njih 15, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva cijele Unije.
Protiv uredbe glasale su Finska, Švedska, Poljska, Italija i Holandija, a suzdržana je bila Belgija, koja predsjedava Vijećem. Austrijska vlada je odmah po usvajanju zakona najavila da će podnijeti tužbu pred Sudom EU-a i tražiti poništenje te odluke jer glas savezne ministrice “ne odgovara domaćoj volji i nije u skladu s ustavom”.
Evropska komisija je u junu 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto evropskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodilo da bi države članice trebale obnoviti najmanje 20 posto područja koja su u lošem stanju do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.
Prijedlog Uredbe koji je iznijela Evropska komisija izazvao je oštre podjele među desnim zastupničkim klubovima, s jedne strane, i socijalista i zelenih koji su prijedlog zagovarali, a u pregovorima Vijeća i Parlamenta prvobitni ambiciozniji ciljevi Komisije su umanjeni.
Zastupnički klub Evropske pučke stranke isticao je da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.
Nova pravila bi trebala pomoći u obnovi biološke raznolikosti degradiranih ekosistema u kopnenim i morskim područjima država članica i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.
Uredba postavlja obvezujuće ciljeve u sedam područja djelovanja, kao što su obnova kopnenih, obalnih i slatkovodnih ekosistema, obnova morskih ekosistema, obnova urbanih ekosistema, obnova prirodne povezanosti vodotoka i prirodnih funkcija susjednih poplavnih područja, obnova populacija oprašivača i obnova šumskih ekosistema.
Države članice trebat će u svojim nacionalnim planovima definisati kako će ispuniti te ciljeve. Iz mjera su izuzeta područja koja se koriste za vojne svrhe i ključna su za nacionalnu odbranu, a predviđena je mogućnost odgode ciljeva u slučaju iznimnih socioekonomskih posljedica.
(Vijesti.ba)