– Mi smo trenutno sada u fazi koja se bavi screeningom. Faza screening zapravo podrazumijeva tri koraka. Prvi je eksplanatorni screening, gdje Evropska komisija objašnjava nama propise. Drugi je bilateralni screening i treći je izrada izvještaja – pojasnila je Habota.
Navela je da je prije dvije sedmice održan prvi uvodni sastanak između ad hoc delegacije Bosne i Hercegovine i delegacije Evropske komisije.
– Na tom sastanku je prezentiran cjelokupan okvir i način kako će nama biti dostavljen eksplanatorni screening. Dan nakon toga nama jesu dostavljeni materijali sa cjelokupnim eksplanatornim screeningom. Zapravo, tu se radi o svim sastancima, prezentacijama sastanaka koje su imali Ukrajina, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija – navela je Habota.
Dodala je da je Direkcija za evropske integracije distribuirala sve te materijale svim relevantnim institucijama, uključujući i Vijeće ministara BiH.
Po njenim riječima, sada je cilj da institucije analiziraju te materijale. Nakon što analiziraju materijale potrebno je da se pripreme pitanja za Evropsku komisiju.
– Ključno je da 10 dana prije sazivanja sastanka sa Evropskom komisijom dostavimo ta pitanja – kazala je direktorica DEI-a.
Napomenula je da bi nakon eksplanatornog screeninga trebali da se pripremimo za bilateralni screening i nakon toga slijedi sazivanje prve međuvladine konferencije kojom zapravo i započinju pregovori između BiH i EU.
– Direkcija za evropske integracije je u prethodnom periodu dostavila sve ono što smo mi pripremili i za informacije koje se tiču eksplanatornog screeninga i za daljnje korake koje trebamo napraviti, a ti koraci uključuju također i uspostavljanje pregovaračke strukture, kao i procedura rada te strukture i sve ostale tipske dokumente koji su nam neophodni za buduće faze u fazi screeninga – kazala je Habota.
Po njenim riječima, jedan korak je ovaj vezan za fazu screeninga, a drugi korak je da institucije i vlasti trebaju raditi svoj dio posla. Podsjetila je da će BiH vrlo brzo, najesen, biti ponovno predmet redovnog izvještavanja Evropske komisije.
– Do tada bi bilo dobro da što više uradimo, da što više propisa, posebno onih koji su dio 14 ključnih prioriteta i dio osam koraka iz Izvještaja Evropske komisije iz 2022. godine, uradimo – navela je Habota.
Spomenula je i poglavlje 10 koje se odnosi na medije, istaknuvši da je to vrlo važno pitanje, “pitanje koje je ocijenjeno od strane Evropske komisije u prethodnim izvještajima gdje nije napravljen napredak, gdje je potrebno napraviti itekako dovoljno koraka da se to pitanje riješi na najbolji način”.
– Vrlo je važno donijeti popise koji se tiču elektronskih komunikacija i elektronskih medija. Također, transparentnost nad vlasništvom medija i oglašavanje u medijima. Ocijenjena su u Evropskoj komisiji, u izvještaju Evropske komisije, dva ključna koraka. Prvi je da se osigura sudsko procesuiranje zaštite novinara, odnosno procesuiranje predmeta prijetnji novinarima. Drugi korak je, isto tako, da se osigura finansijska održivost javnih RTV servisa – kazala je Habota.
Po njenim riječima, vrlo je važno da relevantne nadležne institucije rade na ovim pitanjima i da ih pokušaju riješiti, “jer bez napretka u ovom poglavlju, odnosno u ovom prioritetu, imat ćemo negativne ocjene koje će opet uticati na usvajanje pregovaračkog okvira i na sve ostale radnje koje su pred nama”.
(Vijesti.ba / FENA)