Na suđenju predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku i bivšem direktoru Službenog glasnika ovog entiteta Milošu Lukiću za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je set materijalnih dokaza, javlja Detektor.ba.
Tužilac Nedim Ćosić u spis je uvrstio odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojima se spječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, koje je Narodna skupština RS usvojila na sjednicama održanim u junu 2023.
Ćosić je kazao da su ove odluke visokog predstavnika objavljene 1. jula na službenoj stranici OHR-a, te napomenuo da se u njima navodi da stupaju na snagu objavljivanjem na stranici. Odbrane su prigovorile na ulaganje ovih dokumenata, navodeći da se radi o aktima odštampanim u wordu.
– Zakon kaže da se kao dokaz može uložiti ili original ili ovjerena kopija… Ovjde nemate ni potpisa Christiana Schmidta ni nekog pečata – kazao je Lukićev branilac Miljkan Pucar.
Sudija Sena Uzunović je rekla da će dokumenti biti uvršteni u spis, a da će sud ocjenu dokaza iznijeti u presudi. Ona je napomenula da uvrštavanje u sudski spis ne znači isto što i uvrštavanje u dokaze.
Odbrane su ranije dostavile pisano izjašnjenje na materijalne dokaze Tužilaštva, iznoseći prigovore autentičnosti, zakonitosti i relevantnosti.
Tužilac Ćosić namjeravao je da u spis uvrsti i Aneks deset Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem se navodi da je visoki predstavnik konačni tumač ovog sporazuma, koji je odštampan sa stranice UN i prveden kod sudskog tumača, ali je sudija to odbila za sada.
– Možda u dodatnim dokazima, ali sada ne možete bez izvora i zvanične verzije – kazala je Uzunović.
Tužilaštvo je uložilo obavještenje Schmidta Narodnoj skupštini Republike Srpske o dužnosti pridržavanja Ustavu. Dodikov branilac Goran Bubić prigovorio je da na dokumentu nema potpisa, kao i da nije predložena originalna verzija na engleskom jeziku.
Uložen je i ukaz o proglašenju zakona objavljenih u Službenom glasniku. Tužilac je naveo da će naknadno uložiti original ovog dokumenta, kao i još nekih akata. On je u dokaze uvrstio i dokaze o izboru Dodika za predsjednika Republike Srpske, kao i imenovanju Lukića za vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika.
Tužilaštvo je uložilo set dokaza Državne agencije za istragu i zaštitu u vezi sa prikupljanjem i dobrovoljnom predajom dokumentacije, kao i akte koje je Službeni glasnik ustupio. Odbrane nisu imale prigovor na autentičnost ovih dokaza, ali su navele da se neki dokazi ponavljaju i time bespotrebno gomila spis.
Sudija Uzunović je odbila prijedlog da se u dokaze uvrsti 30 novinskih članaka, kojima je Tužilaštvo namjeravalo dokazati umišljaj optuženih. Uzunović je kazala da novinski članci ne mogu biti dokaz.
Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci su, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Ulaganje materijalnih dokaza nastavlja se 22. maja.
(Vijesti.ba / FENA)