Odluka Irana da koristi bespilotne letjelice kako bi ciljao Izrael 13. aprila otvara novo poglavlje u ratovanju bespilotnim letjelicama.
Bespilotne letjelice koriste se već godinama u mnogim zemljama. Na primjer, Izrael je bio jedna od prvih zemalja u svijetu koja je pionirala u upotrebi bespilotnih letjelica u ratovanju krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, piše The Jerusalem Post.
Sjedinjene Američke Države koristile su dron Predator, prvo za nadzor tokom 1990-ih, a zatim za ciljane udare početkom 2000-ih. Kina je postala supersila u oblasti bespilotnih letjelica, uglavnom u komercijalnom polju s prodajom DJI dronova. Sada je došlo do ere iranskih bespilotnih letjelica. To je era iranskih ratova bespilotnim letjelicama, a Izrael je sada sve veća meta.
Iranski rat bespilotnim letjelicama stigao je u Izrael kao nadrealan rat. Izvještaji tokom protekle sedmice i po sugerirali su da Iran želi udariti na Izrael kako bi “kaznio” Izrael za zračni napad koji je Iran optužio Izrael. Sporni zračni napad dogodio se u Damasku 1. aprila i ubio je komandanta IRGC-a.
Od tada su se pojačali izvještaji da Iran želi udariti na Izrael. Iran je poslao svog ministra vanjskih poslova u regiju, uključujući u Damask, kako bi skupio podršku. Najviši iranski diplomat također je razgovarao sa većinom zaljevskih zemalja i također razgovarao s iračkim kolegom.
Tokom proteklih nekoliko dana izvještaji su ukazivali da bi Iran mogao posegnuti za upotrebom bespilotnih letjelica. Iran također ima balističke rakete. Koristio ih je za napad na američke snage u Iraku 2020. u odgovoru na ubojstvo komandanta IRGC-a Qudsa Qasema Soleimanija. Iran je također koristio bespilotne letjelice i krstareće rakete za napad na Saudijsku Arabiju 2019. godine.
Iran je nedavno koristio balističke rakete u januaru kako bi ciljao Siriju i Pakistan, tvrdeći da ciljaju teroriste. Čini se da je Iran testirao preciznost raketa. Iran je povećao preciznost različitih vrsta svojih čvrstih i tekućih raketa. To uključuje obitelj raketa Fatah, poput Fatah 110 koje je koristio za ciljanje kurdskih disidenata u Koji na sjeveru Iraka 2018. godine.
Iran također ima krstareće rakete. Koristio ih je protiv Saudijske Arabije 2019. godine. Osim toga, iranski podržani Huti koristili su krstareće rakete za ciljanje Izraela tokom posljednjih šest mjeseci. Međutim, nije jasno koliko je velik arsenal iranskih krstarećih raketa.
Iran je odabrao bespilotne letjelice za svoj početni udar kako bi prijetio Izraelu jer bespilotne letjelice imaju mnoge kvalitete koje privlače iranski režim. Iranske bespilotne letjelice nisu vrlo velike, samo nekoliko metara dugi i dva metra široki s ratnim glavama od oko 40 kg. One su jeftine i potrošne. Mogu letjeti rutu koristeći točke putovanja i mogu letjeti relativno nisko. Također imaju domet. Relativno su spore, ali sporost nije uvijek loša stvar za Iran. Tačno je da njihova spora brzina znači da ih je moguće otkriti, ali također mogu mijenjati smjer, za razliku od rakete koja leti na putanji.
Bespilotne letjelice su također relativno precizne. Također se mogu lansirati s različitih platformi. Na primjer, bespilotne letjelice se mogu lansirati s brodova ili kamiona, mogu se lansirati i iz kontejnera poput onih koji se koriste u pomorskom prijevozu, ili se mogu vući i lansirati s vrste katapulta. To Iranu pruža mnoge opcije za korištenje bespilotnih letjelica koje je razvio tokom godina.
Iranski pokušaj korištenja bespilotnih letjelica za ciljanje Izraela nije nov. Koristio ih je i u prošlosti i izvezao velik broj bespilotnih letjelica u Rusiju. Rusija koristi iranske bespilotne letjelice Shahed 136 kako bi terorizirala Ukrajinu tokom posljednje dvije godine rata. Rusija također preferira korištenje bespilotnih letjelica jer su jeftine i potrošne i šire strah u civilnim područjima.
Ukrajina je imala uspjeh u obaranju iranskih bespilotnih letjelica koje koristi Rusija. To je pozitivna stvar kada se analizira ukupna prijetnja koju bespilotne letjelice mogu predstavljati. Međutim, iranske bespilotne letjelice pogodile su saudijski objekt Abqaiq 2019., nanijevši štetu izvozu nafte iz Saudijske Arabije.
Iskustvo Rusije s iranskim bespilotnim letjelicama definitivno je pružilo povratne informacije Iranu u pogledu poboljšanja bespilotnih letjelica, možda poboljšavajući njihovu preciznost, manevriranje i domet. Korištenje bespilotnih letjelica također je prodajna točka za Iran. Iran želi svoje bespilotne letjelice Shahed 136 i druge vrste bespilotnih letjelica učiniti bestselerom i učiniti za ratovanje bespilotnim letjelicama ono što su Sovjeti učinili za AK-47.
U osnovi, iranske bespilotne letjelice su njihova verzija AK-47, jer su postale jedinstveno iransko oružje kada se koriste kao sistem oružja za samoubilačke napade.
Sada živimo u eri iranskog ratovanja bespilotnim letjelicama. To je era koja je dolazila poput sporog vlaka mnogo godina. Iran je povećao snagu svojih bespilotnih letjelica dok su mnoge zemlje gledale i nisu to smatrale glavnim prijetnjom. To je zato što je iranski nuklearni program, njegove milicije i njegove rakete viđen kao veća prijetnja. Međutim, iranska odluka da izveze tehnologiju bespilotnih letjelica u regiju i sve veća upotreba bespilotnih letjelica to je učinila posebno zabrinjavajućim. Mnoge su zemlje shvatile prijetnju kada je Iran izvezao bespilotne letjelice u Rusiju.
Za Izraelce koji sjede kod kuće 13. aprila to je bio nadrealan osjećaj, znajući da su bespilotne letjelice na putu, ali da mogu proći mnogi sati prije nego što stignu. To je jedinstven oblik ratovanja, u kojem se može imati puno upozorenja unaprijed. Međutim, to može dati dojam da je manja prijetnja. To nije slučaj. Veliki rojevi bespilotnih letjelica su velika prijetnja, a Iran je postao pionira ovog oblika ratovanja.
(Vijesti.ba)