Drugog dana sastanka u Briselu ministri će obilježiti potpisivanje Sjevernoatlantskog ugovora u Washingtonu kojim je uspostavljen transatlantski politički i vojni savez.
“Dok se suočavamo sa sve opasnijim svijetom, veza između Evrope i Sjeverne Amerike nikad nije bila važnija”, rekao jučer glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
NATO je započeo s 12 članica iz Sjeverne Amerike i Evrope, osnovan kao odgovor na sve veće strahove da Sovjetski Savez predstavlja vojnu prijetnju evropskim demokratijama.
U njegovom je središtu koncept kolektivne odbrane, ideja da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, dajući američku vojnu zaštitu zapadnoj Evropi.
Sedamdeset pet godina kasnije, NATO ima 32 članice i ponovno je preuzeo središnju ulogu u svjetskim razmjerima, nakon što je ruski rat u Ukrajini potaknuo evropske vlade da Moskvu ponovno vide kao veliku sigurnosnu prijetnju.
As we face a more dangerous world, the bond between Europe and North America has never been more important
swipe or tap the images to learn more #1NATO75years
— NATO (@NATO) April 3, 2024
Dvije najnovije članice NATO-a, Finska i Švedska, pridružile su se kao izravan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022.
“Nastavit ćemo jačati naše savezništvo”, rekao je Stoltenberg novinarima. “Nastavit ćemo raditi s našim partnerima diljem svijeta u cilju mira i sigurnosti”, dodao je.
Rusija je rekla da se NATO vratio hladnoratovskom mentalnom sklopu i da mu nema mjesta u “multipolarnom svijetu” koji Moskva nastoji izgraditi kako bi okončala američku dominaciju.
Stoltenberg je u srijedu naglasio da Savez mora osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na dulji rok kako bi manje ovisila o kratkoročnim dobrovoljnim doprinosima, a više se oslanjala na institucionaliziranu obvezu Saveza.
Glavni sekretar NATO-a kazao je da će ministri razgovarati o tome da NATO preuzme veću odgovornost u koordiniranju nabave vojne opreme i osposobljavanju ukrajinske vojske. Također će razgovarati o višegodišnjem financijskom doprinosu kako bi se osigurala pomoć Ukrajini. Stoltenberg je također predložio paket od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena.
Po diplomatskim izvorima, time bi se izbjegla opasnost da pomoć Ukrajini dođe u pitanje u slučaju da u Bijelu kuću ponovno dođe nepredvidljivi Donald Trump.
Nije jasno hoće li tu brojku prihvatiti NATO koji odluke donosi konsenzusom.
Danas će se ministri sastati i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom.
Kuleba je Reutersu rekao da će izvršiti pritisak na njih da osiguraju više sustava protuzračne odbrane Patriot za zaštitu od čestih napada ruskih balističkih projektila.
“Partneri su nam dostavili svoje različite sustave (zračne odbrane), cijenimo to, ali to je jednostavno nedovoljno, s obzirom na razmjere rata”, rekao je Kuleba.
“Zemlje NATO-a mogle bi dati više Patriota kada bi postojala politička volja”, rekao je.
(Vijesti.ba/HINA)