Policija je privela 12-godišnjeg dječaka kojeg sumnjiči da je usmrtio drugog učenika i teško ranio još dvoje oko 9 sati ujutro u osnovnoj školi Viertola, u mirnom kraju blizu glavnog grada.
Više od 100 zabrinutih roditelja čekalo je satima ispred škole dok policija u 12.15 po lokalnom vremenu nije procijenila da je sigurno da puste djecu, od kojih su pojedina plakala kada su se našla u zagrljaju uplašenih roditelja.
Među roditeljima je bila i 35-godišnja Samuela Ano, koja je čekala da preuzme svog devetogodišnjeg sina. “Poslao mi je poruku oko devet i po u kojoj je napisao: mama sve je u redu. Ja sam dobro, nastavnici nam čitaju knjige”, ali ja nijesam razumjela poruku”, kazala je Ano dok je njen sin pored nje drhtao.
Poruku je shvatila tek kasnije kada ju je prijateljica upozorila da se u školi dogodila pucnjava.
Druga majka, 50-godišnja socijalna radnica Tanja Hietamies čekala je u redu da preuzme svoju 11-godišnju kćerku. Ona kaže da joj je kćerka tek poslije sat vremena poslala poruku da je sigurna. “Rekla je da su u mračnoj, zaključanoj učionici, da ne smiju da pričaju preko telefona, ali da mogu da šalju poruke”, kazala je Hietamies za britansku agenciju.
Druga majka, koja je kazala da je njen sin koji govori ruski jezik maltretiran u toj školi, rekla je da se on nije osjećao sigurno.
“Moj sin je nedavno pričao o tome da se plaši da će u školi biti pucnjava”, kazala je ona.
Ministarka obrazovanja Ana-Maja Henrikson je plakala kada je razgovarala s novinarima nekoliko sati nakon napada u zemlji u kojoj je nasilje vatrenim oružjem rijetko. “Jedno 12-godišnje dijete se nikada neće vratiti kući iz škole”, kazala je ona.
Osumnjičeni i tri žrtve su svi bili učenici šestog razreda, navodi se u policijskom saopćenju.
“Povrede oba ranjena djeteta, koja su prebačena u bolnicu, su veoma ozbiljne”, kazao je policijski načelnik Marko Sarka. Danas je u Finskoj proglašen dan žalosti, a zastave na svim državnim zgradama su spuštene na pola koplja.
Policija nije pružila detalje o identitetu osumnjičenog niti o žrtvama osim toga da su svi 12-godišnjaci finski državljani, učenici škole u kojoj se dogodila pucnjava, kao i da je osumnjičeni dječak.
Minimalna starosna granica za krivičnu odgovornost u Finskoj je 15 godina, što znači da osumnjičeni ne može biti formalno uhapšen, ističe AP. Osumnjičeni mlađi od 15 godina mogu samo biti saslušani od strane policije, nakon čega će biti predati finskim organima za brigu o djeci.
Premijer Finske Peteri Orpo kazao je naročito šokantan uzrast osumnjičenog napadača. “Uvjeravam vas da ćemo ovaj događaj pažljivo istražiti i izvući ćemo zaključke kako se ovo nikada ne bi ponovilo”. On je potakao roditelje da tješe svoju djecu i pomognu u ublažavanju straha od novih napada.
“Danas i u narednim danima potrebno nam je prisustvo, briga, zagrljaji i riječi utjehe. I zaista je važno da se o ovome šire razgovara u domovima”.
Policija je jučer kazala da motiv napada nije poznat, a dozvola za posjedovanje vatrenog oružja pripada rođaku osumnjičenog.
Na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, čiju vjerodostojnost Reuters nije potvrdio, vide se dvojica policajaca kako kleče pored osumnjičenog napadača koji leži licem okrenutim ka dolje.
Škola ima oko 800 učenika od prvog do devetog razreda i oko 90 zaposlenih, navodi se u zvaničnim dokumentima.
Ministarka unutrašnjih poslova Mari Rantanen objavila je na mreži X. “Dan je počeo na užasan način… mogu samo da zamislim bol i brigu mnogih porodica u ovom trenutku. Osumnjičeni počinilac je uhvaćen”.
Nakon ranijih napada u školama zakon o posjedovanju oružja je postrožen u Finskoj.
Učenik Peka Erik Auvinen je 2007. pucao i usmrtio šest učenika, školsku medicinsku sestru, direktora i sebe u srednjoj školi Jokela blizu Helsinkija.
Godinu dana kasnije drugi učenik, Mati Sari, otvorio je vatru u stručnoj školi u Kauhajoki na sjeverozapadu Finske. Ubio je devet učenika i jednog zaposlenog prije nego što je izvršio samoubistvo.
Finska je postrožila zakon o posjedovanju oružja 2010. godine uvodeći test sposobnosti za sve koji žele dozvolu za nošenje vatrenog oružja. Minimalna starosna granica za dobijanje dozvole također je podignuta sa 18 na 20 godina.
Rantanen je jučer kazala da je prerano za donošenje zaključaka.
U zemlji od 5,6 miliona ljudi, gdje su lov i gađanje mete popularni, postoji više od 1,5 miliona registrovanog vatrenog oružja i oko 430.000 nosilaca dozvola.
(Vijesti.ba)