Švedski premijer Ulf Kristersson u Washingtonu će šefu američke diplomatije Antonyju Blinkenu službeno predati ratifikacijske dokumente do kojih je zemlja došla nakon dugih natezanja sa pojedinim članicama Saveza, prenosi HINA.
Plavo-žuta švedska zastava trebala bi u ponedjeljak biti podignuta ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.
Rusija je prošle sedmice obećala poduzeti “protumjere” kao reakciju na pristupanje Stockholma savezu, što će ovisiti “o uslovima i opsegu integracije Švedske u NATO”. Pristupanjem Švedske, nakon Finske prošle godine, sad su sve zemlje s izlazom na s Baltičko more s, naravno, izuzetkom Rusije, članice Atlantskog saveza.
Švedska i Finska, iako vojno bliske Sjedinjenim Državama, historijski su se radije držale podalje od NATO-a, formiranog tokom hladnog rata nasuprot bivšem Sovjetskom Savezu. Iako Švedska doprinosi međunarodnim mirovnim snagama, nije iskusila rat još od sukoba sa Norveškom 1814. godine.
Helsinki i Stockholm istovremeno su najavili svoju kandidaturu za ulazak u NATO 2022., kao reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu. Ruski predsjednik Putin je, podsjetimo, pokrenuo rat protiv Ukrajine te je kao jedan od razloga naveo “širenje NATO-a”. Obzirom da je zbog njegovog rata protiv Ukrajine NATO postao jači za dvije ekonomski i vojno moćne članice, jasno je da je postigao upravo suprotno od onog što je želio.
Finskoj je odobren pristup savezu prošlog aprila, a proces pristupanja Švedske bio je otežan pregovorima sa Turskom koja je prigovarala zbog švedske popustljivosti prema kurdskim aktivistima izbjeglima na švedsku teritoriju jer dio njih Ankara smatra teroristima.
Na putu se Švedskoj našao i mađarski premijer. Viktor Orban dao je svoj načelni pristanak, ali je prije završetka procesa od Stockholma zatražio “poštovanje” nakon godina “ocrnjivanja” njegove politike.
Mađarski parlament krajem februara konačno je ratificirao članstvo Švedske u NATO-u.
Prema anketi radija SR emitovanoj u petak, većina Šveđana smatra da je njihova zemlja podnijela “previše žrtava” radi članstva u NATO-u, ali priznaje ipak da je sigurnost Švedske tim članstvom ojačana.
Pristupanje Švedske NATO-u popraćeno je zaoštravanjem retorike njenih šefova, pa je tako glavni zapovjednik oružanih snaga Micael Byden u januaru izjavio da se njegovi sunarodnjaci “moraju mentalno pripremiti za rat”. Uz kandidaturu za NATO, Švedska je početkom decembra potpisala i sporazum kojim SAD-u daje pristup 17 vojnih baza na njenom tlu.
(Vijesti.ba)
IZVOR