Bio je to težak mjesec za Tahira, Jovan i Sašu: Prošloga ljeta, trojica muškaraca iz Srbije i Bosne došli su u Njemačku da rade na širenju optičke mreže, piše Tagesschau.
U Mössingenu su u Baden-Württembergu rezali ulice i trotoare kako bi potom stavili prazne cijevi za optiku tankih vlakana.
“Učinio sam sve što sam mogao u životu”, ponosno kaže Tahir. Tako bi to trebalo biti ovaj put. Ali njihovi direktni poslodavci iz Slovenije i Hrvatske koristili bi ih samo, kažu tri. Nikada nije ispunjeno obećanje da je primanje uobičajenog ugovora o zapošljavanju i socijalnog osiguranja.
Navodi kako su se preliminarni ID i plata vratili u prošlu jesen, ali da još uvijek čekaju dio njihovih plata, prenosi Biznis.ba.
“U to vrijeme je dogovoreno dvanaest eura na sat”, kaže Saša. Samo je nestao oko 3.000 eura.
Oko 20 drugih ljudi kaže da im se dogodilo nešto slično. U Mössingen je bio njemački vlakno vlakno koje su izgradili mrežu na licu mjesta. Međutim, kao i obično u optičkoj i građevinskoj industriji, grupa koristi dalje opće, nakon i podizvođače koji koordinišu i provode rad na licu mjesta.
Lanac izvještaja pod-podsavrpaja Mainz kontaktirao je sve kompanije koje su uključene i zatražile izjave. Direktni poslodavci istočnoevropskih muškaraca nisu odgovorili.
“U razgovoru sa raznim radnicima (…) nije joj bilo pritužbi u vezi sa radnim uslovima.”
S druge strane, KUBUS projekat izgradnje, koja je također bila uključena u optičku ekspanziju optičkih vlakana u Mössingenu, napisala “da kooperanti nisu u potpunosti ispunili svoje obaveze.”
Sa podizvođačem mogli biste “ne provjeriti kako i da li su vaši radnici plaćeni”.
Kršenja zakona o gradilištima Nacionala dogodila se građevinskim radnicima u Mössingenu ne čini izolovani slučaj.
Izvještaj Mainz je dokumentovao desetine drugih incidenata koji su se dogodili u različitim regijama Njemačke od početka 2022. godine. Paleta se kreće od neprijavljenog rada, ilegalnog zapošljavanja i plate na radno vrijeme za organizovani kriminal i trgovinu ljudima – sve se događa u optičkim širenjima. U jednom slučaju čovjek iz Mađarske koji je radio u sjevernoj Rajni-Vestfaliji pretučen je. U drugom slučaju, u proljeće 2023. godine, carinici su uhapsili tri poduzetnika iz područja Marburg koji su bili aktivni u ime vlakana Optic Plus – zajedničko ulaganje iz Deutscher Telekoma i IFM Global Infrastructure Fund. Kaže se da su u većem obimu izbegli poreze i doprinose za socijalno osiguranje. U trećem slučaju zauzvrat, u Rittersheimu u Falačkoj rainlandu, lokalni građevinski radnici su morali gladovati.
IG Bau apeluje na Internet provajder Carsten Burckhardt, koji se nalazi na Saveznoj odboru Industrijskog saveza – Agrar-okoliš (IG Bau) da prvenstveno eliminiše društvenu odgovornost kompanija.
“Veliki klijenti moraju biti sigurni da su oni koji su uloženi optički kablovi iz subjekta i pronađu odgovarajuće radne uslove”, kaže on.
“Kao Deutsche Telekom, Vodafone – ili Kompanija Telekom – ne možete biti zadovoljni sa njom. Takođe želite prenijeti vrijednosti”, rekao je Burckhardt. Ali zato što je tržište građevinarstva vrlo vruće, kompanije bi sada započele i takmičenje koje ne bi imalo nikakve veze sa građevinskom industrijom. Prema Federalnom udruženju širokopojasne komunikacije (Breko), tempo širenja je sada prilično visok. Federalna vlada je sredinom 2022 predstavila svoju “Gigabit strategiju”. Nakon toga polovina svih domaćinstava u Njemačkoj trebala bi imati brzu optičku vezu sa 2025. godine. Udruženje industrije Breko trenutno smatra da je taj cilj realan. Pitanje se pojavljuje: Da li se brzo širenje održava na stražnjem dijelu građevinskih radnika?
Transparentnost favorizuje eksploataciju. Problem za dotične radnike često je nedostatak transparentnosti pod-poduzetničkog sistema. Primjer Dawida Serafina:
On je radio prije tri godine na nekoliko gradilišta optičkih vlakana između Schleswig-a i Rendsburga. Kada njegov poslodavac nije platio vanredne plate više od 8.000 eura mreže, povukao se ispred Flensburškog rada. Sud se složio s njim, ali njegov bivši poslodavac je proglasio stečaj – i stoga ne plaća za ovaj dan. Sada bi Serafin zapravo morao kontaktirati lanac u subsubiju, poput generalnog izvođača. Ali ako jeste, on ne zna – čak ni koji dobavljač tada potom naručuje mrežnu izgradnju u sjevernoj Njemačkoj.
Građevinski radnici su u odnosu ovisnosti.
“Nažalost, to je obično problem na transparentnošću”, kaže Frederic Hüttenhoff, koji je istraživački asistent na Zavodu za rad i kvalifikaciju na Univerzitetu u Duisburgu-Essen. Lokalna transparentnost komplikuje i carinske vlasti i zaposlenike da namene pravo.
“Dakle, ne nastavite protiv radne eksploatacije.” Često je još gore za ljude iz trećih zemalja koji ovdje imaju pravo prebivališta.
“Pravo prebivališta povezano je sa zaposlenjem. Ako izgubite posao, morate odmah otići.”
Zaposleni su, stoga, u jakom odnosu ovisnosti.
Ampelski političari zahtijevaju posebnu regulisanje slučajeva društvenog odlaganja u cijeloj zemlji u optičkoj ekspanziji. Pozivi su glasniji prema Sharper pravilima. U intervjuu sa izvještajem Mainz, na primjer, Frank Bsirske, zeleni član Bundestaga i bivšeg šefa Ver.di unije, poziva na posebne propise.
“To znači da samo takve opće kompanije i takvi podizvođači mogu dokazati da su registrovani u zgradi Soke, I.E. Socijalni fond građevinske industrije.” Grantovi milijardu dolara iz savezne države i općina također bi trebala biti povezana sa širenjima u socijalne standarde.
(Vijesti.ba/Biznis.ba)