Administracija američkog predsjednika Joea Bidena sastavlja novu strategiju u ratu Ukrajine protiv Rusije, koja se fokusira na pomoć Ukrajini u obrani od novih ruskih napredovanja, umjesto na ponovnom osvajanju teritorija pod ruskom okupacijom.
Zapad se nada da će Ukrajina ove godine uspjeti obraniti teritorij koji je pod njezinom kontrolom i da će se koncentrisati na taktiku koja se dosad pokazala najuspješnijom, poput raketnih napada na ruske vojne ciljeve na Krimu.
Kako saznaje The Washington Post, nova američka strategija za Ukrajinu u potpunosti se razlikuje od plana koji je Washington imao prije godinu dana, kad su američke i savezničke vojske požurile s obukom vojnika i slanjem sofisticirane opreme u Kijev u nadi da bi mogle brzo potisnuti ruske snage.
No, realnost na terenu, prije svega krahirana ukrajinska protuofenziva, navela je SAD da sastavi novi strateški dokument koji u fokusu ima dugoročni cilj jačanja ukrajinske ekonomije i borbenih snaga.
Američkom planu se pridružilo još gotovo 30 drugih država, a svaka od njih sada priprema vlastiti dokument u kojem će objasniti specifične obaveze prema osiguranju ukrajinske dugoročne sigurnosti i gospodarskog napretka u narednih 10 godina. Administracija predsjednika Bidena bi vlastitu desetogodišnju obvezu, koju sastavlja State Department uz odobrenje Bijele kuće, mogla objaviti već ovog proljeća.
Sigurna budućnost
No, prije toga, američki Kongres treba odobriti zahtjev predsjednika za dodatnih 61 milijardi dolara za Ukrajinu, od čega je pola sredstava namijenjena pomoći koja je ukrajinskoj vojsci ovog trena potrebna, dok je ostatak usmjeren na pomoć Ukrajini u izgradnji sigurne budućnosti bez velike zapadne pomoći, poput izgradnje ukrajinske vojno-industrijske baze te podršci u provođenju političkih reformi. Pojedini američki dužnosnici upozoravaju da bi Rusija mogla dobiti rat u roku od nekoliko sedmica ako Kongres ne odobri ovaj zahtjev.
Američki dokument za Ukrajinu sastoji se od četiri faze – borbe, izgradnje, oporavka i reforme. Bivši obavještajni analitičar CIA-e, Eric Ciaramella, ističe da je za fazu “borbe” Ukrajini trenutno najpotrebnije topničko streljivo, sistemi protuzračne odbrane i veća količina dronova.
Faza “izgradnje” usredotočena je na pomoć u izgradnji budućih ukrajinskih sigurnosnih snaga na kopnu, moru i u zraku, odnosno na razvoj ukrajinske industrijske baze za proizvodnju oružja. U fazi “oporavka” Ukrajini bi se osigurala dodatna protuzračna odbrana kako bi se stvorili zaštitni “mjehurići” ne samo oko Kijeva i Odese, već i oko drugih gradova.
Privlačenje stranih ulaganja u Ukrajinu također će zahtijevati dodatne napore u zaustavljanju korupcije u Ukrajini. Američki dužnosnici rekli su za The Washington Post da će novi dokument garantovati podršku za kratkoročne vojne operacije i izgraditi buduće ukrajinske snage koje mogu odvratiti rusku agresiju.
Dugoročna strategija transformacije Ukrajine ima korijene u deklaraciji koju su lani potpisali čelnici G7, a u kojoj se navodi dugoročna sigurnosna i ekonomska podrška koju planiraju pružiti Ukrajini. U obraćanjima javnosti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski inzistira da Ukrajina ostane u ofenzivi, ali se ukrajinska vojska već počela pripremati za prelazak u defenzivu, kopati rovove i graditi barikade duž linije fronta. Zelenski je svjestan da se bez značajne američke pomoći ne može provesti ozbiljna, strateški ofenzivna operacija.
Sporazum o granici
Glavna slaba tačka plana američke administracije je upravo nemogućnost osiguranja dodatne finansijske pomoći Ukrajini. Indikativno je da je gotovo istovremeno s objavom američkog plana u The Washington Postu, The Hill objavio pismo predsjednika Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Mikea Johnsona, u kojem on ističe da će blokirati sporazum o granici istog trena kad dođe u Zastupnički dom.
Naime, republikanci su postavili sporazum o sigurnosti granice kao uvjet za daljnju pomoć Ukrajini. Bijela kuća pristala je na novi pristup za odvraćanje tražitelja azila na granici, uključujući stvaranje ovlasti koja bi omogućila da migranti, koji ilegalno prijeđu granicu SAD-a i Meksika, budu brzo vraćeni u Meksiko.
Biden je rekao da je sporazum o granici o kojem se upravo pregovara u američkom Senatu “najteži i najpravedniji” skup mogućih reformi i obećao da će “zatvoriti granicu” kad se dogovor donese. Međutim, Johnson je brzo odgovorio, rekavši da je prijedlog sporazuma u ovom sadašnjem obliku “mrtav po dolasku” u Zastupnički dom američkog Kongresa, što znači da Ukrajina sigurno neće tako skoro ugledati novu američku pomoć.
(Vijesti.ba)