Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je u petak optimizam da bi Švedska mogla biti spremna da se pridruži vojnoj organizaciji do marta, nakon što je ove sedmice primila pozitivne signale od Mađarske i Turske, koje su se prethodno pobunile protiv njenog članstva.
Švedska je, skupa sa svojim susjedom Finskom, ostavila po strani decenije vojne neutralnosti nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. kako bi tražila zaštitu pod okriljem NATO-a za kolektivnu odbranu. Finska se od tada pridružila, a skupa s ostalih 30 saveznika, svi se moraju usaglasiti da se Švedska pridruži.
Turska i Mađarska obustavile su, međutim, postupak.
– Ulazak Švedske u NATO učinit će kompletnu alijansu jačom – kazao je Stoltenberg novinarima dok je iznosio detalje o razgovorima s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, i ukazao na nova dešavanja u Turskoj.
– Poruka koju sam dobio iz Budimpešte je da će se parlament ponovo sastati krajem februara, tako da to moramo sačekati. Apsolutno sam, međutim, siguran i računam na Mađarsku – izjavio je Stoltenberg.
U početku Mađarska nije navela jasan razlog za kašnjenje, a Orban je insistirao da njegova vlada neće biti posljednja koja će podržati Švedsku. Ali ton prema Stockholmu se pooštrio jer je Evropska komisija odbila da dozvoli Mađarskoj pristup fondovima EU zbog demokratskog nazadovanja.
Budimpešta je optužila švedske političare da iznose “očigledne laži” o stanju mađarske demokratije.
Orban, koji je raskinuo sa saveznicima iz NATO-a zauzimajući pozitivan stav prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, rekao je u utorak da je pozvao švedskog premijera Ulfa Kristerssona u Budimpeštu da razgovaraju o “budućoj saradnji u oblasti sigurnosti i odbrane kao saveznici i partneri”, prenosi AP.
(Vijesti.ba / FENA)