Krajiška trahana i omač dobili su oznaku garantirano tradicionalni specijalitet, a proizvođači tih autohtonih kulinarskih specijaliteta odgovarajući certifikat akreditiranih institucija.
To je omogućeno projektom “Tradicionalni ugled hrane” kojeg su implementirali Obrtnička komora USK-a uz stručnu pomoć Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i uz podršku projekta USAID Turizam BiH.
Radi se o projektu zaštite i registracije proizvoda kao garantirano tradicionalnih specijaliteta i to su zasad krajiška trahana i omač, a u planu je da se radi na zaštiti još nekoliko tradicionalnih proizvoda iz tog dijela BiH.
Krajiški omač i krajiška trahana su dvije vrste tjestenine koje se odlikuju tradicionalnim receptom i načinom proizvodnje u sjeverozapadnom dijelu BiH, odnosno na području Unsko-sanskog kantona.
Cilj projekta “Tradicionalni ugled hrane”, kojeg je podržalo i kantonalno ministarstvo privrede USK-a, jeste osnaživanje turističke ponude USK-a kroz jačanje gastroturizma, od proizvodnje tradicionalnih proizvoda i specijaliteta do njihove distribucije do svakog turiste i drugih potrošača.
Biotehnički fakultet je dao stručnu podršku ovom projektu, konkretno prof. dr. Halid Makić i prof. dr. Suzana Jahić koji su s naučne strane pratili cijeli projekt od početka do kraja.
– Fakultet je bio uključen u smislu izrade analize i stručne ekspertize, te proizvođačkih specifikacija. Svjesni smo da u našoj proizvodnji, u prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji, ne možemo biti konkurentni sa nekim jačim proizvađačima u svijetu, ali možemo onome što imamo dati na značaju i vrijednosti. I tu je naš motiv putem kojeg smo krenuli da brendiramo te naše proizvode, da oni budu prepoznatljivi. Opredijelili smo se za ova dva proizvoda sa aspekta da im damo oznaku garantirano tradicionalnih specijaliteta. I ovo su prva dva proizvoda u BiH koji su zaštićeni takvom oznakom – ističe prof. dr. Halid Makić.
Saradnja Biotehničkog fakulteta i Obrtničke komore USK na ovom projektu dobar je način da akademska zajednica i privredni sektor mogu doći do proizvođača i napraviti konekciju u cilju međusobnog uvezivanja kako bi stvari u praksi bolje funkcionirale.
-Mi smo svjesni da obrti ne mogu biti velike serijske proizvodnje, da oni ne mogu konkurirati serijskim linijama ni u kojoj proizvodnji, pa ni u prehrambenoj. Došli smo na ideju da garantirano zaštitimo dva tradicionalna proizvoda koja domaćice najviše rade i koje mali obrti najviše proizvode. Upravo su na taj način ovi proizvodi tako dobili prolaznost i certifikat što ima veliku vrijednost i značaj jer će to doprinijeti samim proizvođačima iz razloga što će ti proizvodi povećati svoju tržištu cijenu. Isti proizvod će se moći naći i šire, van Unsko-sanskog kantona i van granica BiH – kaže predsjednik Obrtičke komore USK Enes Arapović.
Osnovali su i Udruženje proizvođača “Stari-novi okus” koje djeluje u okviru Obrtničke komore USK, a postupak registracije se provodi kod Agencije za sigurnost hrane BiH. Udruženje je nosilac oznake i provodi kontrolu nad svim proizvođačima.
– Sami proizvođači mogu pratiti taj proces proizvodnje od nastanka trahane do rastiranja pa do njenog plasmana na krajnje tržište. Svi proizvođači sa USK mogu biti dio ove priče, mogu postati certificirani proizvođači. Znači to nije završena priča. Mi smo osnovali Udruženje i imamo prvih sedam proizvođača u USK, a naravno naša vrata su uvijek otvorena za sve potencijalne proizvođače koji žele da se uključe – navodi predsjednica Udruženja proizvođača “Novi-stari okus” Dženana Ahmetspahić.
Pojašnjava da u tom pogledu mora biti ispoštovana sva procedura odnosno organska kontrola i zahtjevi Agencije sa sigurnost hrane da bi se dobio certifikat. Svaki certifikat vrijedi godinu dana, što znači da on svake godine mora biti obnavljan.
(Vijesti.ba / FENA)