Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó ističe da su odnosi koje Budimpešta gradi s liderima Zapadnog Balkana, uključujući Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, ključni za mađarske interese i regionalnu stabilnost.
Tvrdi da se stabilnost Bosne i Hercegovine ne može posmatrati bez uloge Dodika i da se s političkim akterima Zapadnog Balkana treba razgovarati, a ne uvoditi sankcije – što, kako kaže, potvrđuje i nedavna odluka SAD-a da ukine sankcije Dodiku.
„Nacionalna politika je osnova naše vanjske politike. Mađarima u susjednim zemljama nikad nije bilo dobro kada su odnosi sa tim državama bili loši. Sa Srbijom smo krenuli iz duboke krize, a danas Mađari u Vojvodini uživaju najšira prava. Situacija s Dodikom je drugačija, ali logika je ista – stabilnost BiH je presudna za sigurnost Zapadnog Balkana“, rekao je Szijjártó.
Szijjártó tvrdi da je Mađarska danas gotovo jedina evropska država koja može razgovarati sa svim ključnim akterima globalne politike, dok istovremeno ima napete odnose s Bruxellesom, a gradi strateške veze s Washingtonom, Moskvom, Kinom i državama Balkana. Kaže da ne postoji nikakva „proruska politika“, već isključivo politika usmjerena na koristi za Mađarsku.
Kao primjer navodi slučaj NIS–MOL i pripreme za mogući mirovni samit u Budimpešti, naglašavajući da Mađarska time širi svoj diplomatski prostor.
Ministar objašnjava pozadinu slučaja oko kompanije NIS. Prema njegovim riječima, EU bi Mađarsku paketom RepowerEU dovela u istu situaciju u kojoj se našla Srbija – potpuno zavisnu od jednog naftovoda. Nakon sankcija Lukoilu, krenulo je globalno restrukturiranje energetskog sektora, u kojem se dvije mađarske kompanije pojavljuju kao potencijalni kandidati za preuzimanje.
Ističe da je MOL ozbiljan regionalni igrač i logično zainteresovan za NIS, ali tvrdi da to nije bila glavna tema pregovora u Moskvi.
„Vlada se bavila sigurnošću snabdijevanja naftom i plinom te pitanjem nuklearne elektrane. NIS nije u nadležnosti vlade“, poručio je. Kaže i da je prerano govoriti o procentima šansi da MOL preuzme NIS, ali da će kompanija imati punu diplomatsku podršku ako bude potrebna.
Szijjártó naglašava da Mađarska snažno podržava ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali se protivi pristupanju Ukrajine. To naziva „odgovornom susjedskom politikom“. Prema njegovim riječima, pristupanje zemalja Balkana EU donijelo bi stabilnost i riješilo mnoge aktuelne probleme, dok bi ulazak Ukrajine nosio ozbiljne rizike.
Na pitanje kako to da su Vučić i Dodik prikazani kao partneri, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kao protivnik, odgovara:
„Vučić i Dodik nam ne žele loše. Ursula von der Leyen želi da se uvučemo u rat u susjedstvu, želi da prihvatimo migrante i da rodni aktivisti ulaze u škole. To smatramo lošim.“
Szijjártó odbacuje stav da Europa treba jaku Ukrajinu radi vlastite sigurnosti. „Evropu brani NATO, a ne Ukrajina“, kazao je. Ističe da je borba Ukrajinaca herojska, ali da to „nije mađarski rat“.
Tvrdi da odnosi s Rusijom ne narušavaju poziciju Mađarske u EU i NATO-u, nego joj daju prednost jer može razgovarati sa svim globalnim akterima. Potvrđuje da Mađarska, u skladu s međunarodnim pravom, smatra Krim dijelom Ukrajine.
Ministar smatra da se situacija na frontu više ne može drastično promijeniti i da to određuje sadržaj mirovnih pregovora. „O tome moraju odlučiti Ukrajinci, Rusi i Amerikanci“, rekao je, dodajući da Mađarska nema pravo da savjetuje Ukrajinu o teritorijalnim ustupcima.
„Ako do promjene dođe, neće se dogoditi u Bruxellesu. Ako je neko može postići, to su Washington, Moskva ili Budimpešta.“
(Vijesti.ba)