Događaj, organizovan u saradnji sa GS1 Bosne i Hercegovine, donio je najjasnije zajedničke poruke do sada: dinamičan logističko-transportni sektor BiH nalazi se u stanju u kojem parcijalna rješenja više nisu dovoljna.
Uvodno obraćanje održao je prof. dr. Amel Kosovac, dekan Fakulteta, koji je istakao da sektor godinama funkcioniše pod pritiskom zastarjelih propisa, infrastrukturnih ograničenja i sve strožijih zahtjeva evropskog tržišta. „Mi stvaramo prostor za dijalog. Na studentima je sutra da preuzmu sektor koji se mijenja iz temelja, i moraju biti upoznati sa problemima koji ih čekaju“, poručio je.
Prvi panel “Transport na ivici”, koji je moderirao Mladen Kaurin (UNIT Group), okupio je ključne predstavnike sektora: Edina Čauševića (Frigošped, Konzorcijum Logistika), Ivanu Prvulović (Federalna uprava za inspekcijske poslove), Samira Džafarovića (Ministarstvo prometa i komunikacija BiH), Miljku Kutić (UINO – Carinski postupci) i Valentinu Ivanović (Inspektorat RS). Razgovor je otvorio najvažnije probleme bh. prijevoznika – višesatna čekanja na granicama, neujednačene kontrole, problem 90/180 dana, spor tempo digitalizacije i zastarjele zakone. Panelisti su ukazali na ograničenja svojih institucija, uključujući nedostatak kadrova, finansijske barijere, spore procedure i neusvojen budžet koji koči početak ključnih projekata. Čaušević je upozorio i na izuzetno težak položaj bh. vozača u Evropskoj uniji, navodeći da se u pojedinim državama prema njima postupa „kao prema kriminalcima“ – vozači se privode, smještaju u pritvore, dok vozila ostaju bez nadzora i dodatno izložena riziku. Prema njegovim riječima, ovakva praksa stvara strah među vozačima i dodatno urušava stabilnost sektora. Iako unutar svojih institucija rade ono što mogu, postalo je jasno da pojedinačni napori ne mogu donijeti suštinski napredak.
Zbog toga je zaključeno da se problemi bh. prijevoznika ne mogu rješavati parcijalno niti kroz ad-hoc inicijative, te da je nužno formirati privremeno interresorno tijelo, ovlašteno od Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, koje bi objedinjavalo donosioce odluka, privredu i akademski sektor. Takvo tijelo moralo bi govoriti jednim glasom, uklanjati duple kontrole, ubrzati digitalizaciju i voditi pregovore unutar države i prema EU, jer jedino koordinisan pristup može stvoriti stabilno, predvidivo i konkurentno okruženje za bh. prijevoz.
Poseban segment konferencije bilo je studentsko takmičenje. Tri tima radila su na konkretnim logističkim problemima iz kompanija KJKP RAD Sarajevo, X-Express i AS Logistic, a pred stručnim žirijem predstavili su prijedloge koji su iznenadili svojom zrelošću, analitičnošću i inovativnošću, posebno u dijelu koji se odnosio na sistemska rješenja i digitalne inovacije primjenjive u logističkim procesima. U sali se osjetila snažna energija mladih ljudi koji žele ostati u zemlji, stvarati rješenja i preuzeti odgovornost za sektor koji se brzo mijenja. Takmičenje je još jednom pokazalo koliko je važno povezati akademsku zajednicu sa realnom privredom i graditi sistem u kojem se znanje, praksa i inovacije prirodno nadopunjuju.
Drugi panel, “Logistika kao životni put”, koji je moderirala dr. sc. Adisa Medić, okupio je lidere: Elmu Plasto Plećan (Interšped Logistics), Elmu Muharemagić (Rail Cargo Logistics BiH), Melihu Mujazinović (Dragon Maritime SEE), Borisa Pandžu (dm drogerie markt) i Nedima Moranjkića (Agencija za poštanski saobraćaj). Panel je donio emotivnu i inspirativnu dimenziju konferencije, pokazujući studentima da logistika nudi međunarodne karijere, rad s naprednim tehnologijama, stabilnu profesionalnu budućnost i brže napredovanje nego mnoge druge industrije. “U logistici se trud i znanje uvijek isplate – prilike se otvaraju onima koji ih prepoznaju i prihvate”, poručila je dr. Medić.
Dan logistike 2025 zaključen je snažnom porukom: Bosna i Hercegovina ima znanje, ima ljude i ima privredu koja želi napredovati, ali još uvijek nema mehanizam koji sve aktere povezuje. Formiranje interresornog tijela više nije preporuka – to je nužnost. Bez jasne koordinacije institucija i privrede, posljedice će se osjećati širom ekonomije: od sporijeg izvoza, preko većih troškova transporta, do problema u lancima snabdijevanja koje na kraju osjeti svaki građanin.
Konferencija je pokazala da postoji spremnost, da postoji volja i da struka, institucije i privreda žele i mogu raditi zajedno. Mladi su pokazali da žele biti dio rješenja, a GS1 BiH i Fakultet za saobraćaj i komunikacije ostaju prostor koji povezuje sve segmente sektora.
Ako postoji trenutak u kojem se mora djelovati – to je sada. Posebna zahvalnost sponzorima događaja, saopćili su organizatori.
(Vijesti.ba)