U koordinaciji sa Moskvom, lideri RS napadaju na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kampanja zastrašivanja je u posljednje vrijeme intenzivirana do stepena u kojem se Bosna i Hercegovina sada suočava sa zastrašujućim prijetnjama obnavljanja oružanog nasilja – nešto što SAD i NATO ne smiju dozvoliti.
Predsjednik entiteta RS prijeti da će upotrebom sile opkoliti i zauzeti kasarne legalnih Oružanih snaga BiH. Takva ratnohuškačka retorika, zajedno sa opasnom militarizacijom unutar RS, mogla bi imati teške posljedice koje bi ugrozile mir u ovom dijelu Evrope.
SAD i UK su svjesni ove opasnosti. Oni su nametnuli sankcije g. Dodiku i drugim čelnicima RS navodeći da „opasna antidejtonska i nacionalistička politika lidera entiteta RS narušava domaći i regionalni mir, podstiče etničku mržnju i poricanje genocida.“
Evropska unija je također oprezna. Zastupnici Evropskog parlamenta su usvojili rezoluciju pozivajući ministre vanjskih poslova svih EU država članica da podrže nametanje čvrstih sankcija g. Dodiku i drugim liderima RS zbog kršenja Dejtonskog sporazuma.
Ruska Federacija, putem entiteta RS, pokušava skrenuti pažnju Zapada s Ukrajine na regiju zapadnog Balkana. Zbog otvorene proruske politike čelnika entiteta RS ovaj dio Evrope, uz Ukrajinu, je najslabija tačka u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi.
O direktnom miješanju Rusije u unutrašnje prilike nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine i snažnoj podršci proruskim političarima najbolje svjedoči nedavna izjava ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini, koji je javno rekao: da je g. Dodik “jedan od najvećih prijatelja Rusije. On je tokom posljednjih godina posjetio Rusiju više od 20 puta. Svaki njegov dolazak je pažljivo pripreman radi postizanja novih sporazuma, kao i realizacije usaglašenih dogovora.“ Ova izjava, kao i brojni drugi dokazi, jasno govore o pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine prema direktnim instrukcijama iz Moskve.
Zapad treba hitno reagovati prije nego što situacija eskalira
SAD su dokazani prijatelj multietničke Bosne i Hercegovine. Kao član Predsjedništva BiH zahvaljujem se SAD na svemu što su učinile i čine za mir i sigurnost svih građana moje zemlje.
SAD u kontinuitetu pružaju podršku stabilnosti i ekonomskom napretku naše države. Jedino snažan i jedinstven odgovor Zapada i demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini garantiraju da proruski separatisti neće ugroziti mir.
Dejtonski sporazum je jedan od pet najuspješnijih mirovnih sporazuma od završetka Drugog svjetskog rata do danas. SAD i druge zapadne zemlje su u postdejtonskom periodu u Bosnu i Hercegovinu uložile više od 50 milijardi američkih dolara.
Bosna i Hercegovina i regija su pred izborom između politike destabilizacije i očuvanja mira. Ako se na otvorene pokušaje destruiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma konkretno ne reagira, sljedeća faza će dovesti do neminovne destabilizacije ne samo Bosne i Hercegovine, već i cijele regije.
Zapad može i mora spriječiti širenje sukoba u Ukrajini i izbijanje konflikta na zapadnom Balkanu.
Ohrabrujuće je da je — nakon nedavne prijetnje g. Dodika da će se Republika Srpska otcijepiti od Bosne i Hercegovine — James O'Brien, pomoćnik državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja i jedan od autora Dejtonskog mirovnog sporazuma, dao preciznu izjavu da u sporazumu „ne postoji pravo na secesiju i SAD će djelovati ukoliko bilo ko proba promijeniti taj bazni element Dejtona.“
NATO je uspostavio mir 1995. i ima mandat da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum
U Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, u okviru Aneksa 1-A, sadržan je i sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja. Na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN broj 1031, NATO-u je dodijeljen mandat za provedbu vojnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prema sporazumu NATO ima mandat da osigura mir, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. NATO također ima zadatak da zaustavi sve destruktivne snage koje predstavljaju prijetnju Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Imajući u vidu ozbiljnu opasnost s kojom se suočava region, kao i strateški značaj pojedinih dijelova naše države, adekvatan odgovor Zapada bio bi brzo raspoređivanje NATO trupa na neke strateške tačke u Bosni i Hercegovini.
Ne dozvolimo ponavljanje genocida i zločina protiv čovječnosti
Najviši sudovi Ujedinjenih nacija pravosnažno su presudili da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima i to u „Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija“. Presude jasno preciziraju da su genocid počinili vojska, policija i politički vrh Republike Srpske.
Osim genocida, širom Bosne i Hercegovine počinjeni su ratni zločini i drugi zločini protiv čovječnosti.
Glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca i povratak njihovoj zločinačkoj ideologiji i politici predstavlja kršenje međunarodnog prava i grubu provokaciju za civilizirani svijet.
Nažalost, sljedbenici iste ideologije i politike koja je odgovorna za genocid ponovo prijete miru u Bosni i Hercegovini i regiji.